Postoje politički lideri koji opstruiraju reforme kako bi zaštitili vlastite interese?
“Ne želim imenovati bilo koga jer ne želim minimizirati ili umanjiti problem koji postoji”, kazao je Nelson i pojasnio:
“Volim razgovarati o problemu korupcije i izraziti ono što je predsjednik Biden rekao u junu, a to je da za SAD postaje jasno da korupcija predstavlja problem na našu nacionalnu sigurnost; podriva demokratiju protiv naših poslovnih interesa, podriva ljudska prava, slabi prosperitet i sigurnost, prijetnja je u našoj zemlji i u svakoj zemlji. Dakle, postojanje korupcije van SAD-a je također problem SAD-a. Mi smo odlučni da se suočimo sa korupcijom i da se ozbiljno bavimo njome i jedno od sredstava koje imamo je primjena sankcija. Spremni smo koristiti sankcije za one koji su uključeni u korupciju i one koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, ali sankcije same po sebi nisu dovoljne. Građani moraju sankcionirati korumpirane lidere, a to je na izborima“, kazao je ambasador SAD Eric Nelson za N1.
Na pitanje o kakvim sankcijama može biti riječi, kazao je:
“Nisam u poziciji da unaprijed govorim o bilo kojim sankcijama koje će možda doći iz Washingtona. Mogu najaviti da ćemo dati saopćenje za štampu u kojem ćemo kazati kako proširujemo sankcije u BiH, a to se odnosi na vize. Nećemo izdavati vize bilo kojim korumpiranim ljudima koji žele putovati i investirati u SAD. Imamo te ovlasti prema našem zakonu o imigracijama. Uvijek je to bio zakon, ali sada smo gledali u sisteme razmjena informacija unutar naših ambasada među resorima da osiguramo da informacije koje imamo o korumpiranim pojedincima u BiH, da se to koristi i da se na osnovu toga ne izdaju vize“.
“Svi mogu doći na spisak”
Nelson je u razgovoru kazao da na spisak sankcija mogu doći svi.
“Svi mogu doći na taj spisak, nisam u poziciji da govorim o brojevima i imenima, ali jako je važno da kažemo kako mi povećavamo naše procedure da bismo odbranili SAD od korumpiranog utjecaja pojedinaca i zaštitimo BiH i pomognemo da se bori protiv korupcije”.
Izmjene izbornog zakonodavstva? Da li je SAD preuzela primat u tom procesu?
“Amerika će da pomogne, da podrži. Srećom imamo gospodina Matthewa Palmera koji će nastaviti sa fokusiranim mandatom da se provede izborna reforma u BiH. Ovo je ključno za jačanje BiH i funkcionalnosti njenih institucija. Ključno je da se riješe presude Evropskog suda za ljudska prava koji identificiraju diskriminaciju koja postoji u Ustavu. Ključno je da bi se osiguralo da se svi građani mogu kandidirati na izborima i da će se svaki glas brojati. To će zahtjevati i jačanje integriteta izbornog sistema. Matthew Palmer je bio ovdje prošle sedmice i razgovarao sa raznim političkim liderima o tome koji put oni vide za napredak. Slušao je da vidi gdje postoji konsenzus i kako izgraditi konsenzus koji će osigurati dvotrećinsku većinu koja je neophodna u Parlamentu. Ovdje se radi o ograničenim promjenama Ustava, promjene kojih je vrlo malo, ali promjene koje mora napraviti svaka zemlja posebno ona koja teži ka članstvu u EU“.
Promjene na nivou FBiH ili države?
“Mi smatramo da je ovo dobra prilika da riješimo pitanje na državnom nivou, posebnoi pitanje Predsjedništva da bi se riješile presude Suda za ljudska prava. Pitanja u FBiH su jako važna, to su ozbiljni izazovi kada je riječ o funkcionalnosti FBiH. Ne vidimo da je uistom vremenskom okviru moguće riješiti ta pitanja. Mislim da je jako važno da se fokusiramo na ono što se može riješiti sad, a šta moramo preuzeti kao obavezu da nastavimo raditi na pitanjima koja se tiču FBiH gdje je možda još teže naći parlamentarnu većinu. Moramo se fokusirati na rješavanje odluka Evropskog suda za ljudska prava i istovremeno se posvetiti unaprijeđenju funkcionalnosti FBiH“, kazao je Nelson.
Fuleov model? Špekulacije o ukidanju etničkog prefiksa?
“Mi ne preporučujemo bilo koji model, mi pomažemo razgovore o modelima koji su za stolom i postizanju konsenzusa. Svaki model će morati proći pregled stručnjaka koji će nas uvjeriti da te promjene zadovoljavaju evropske standarde i da je jasno da će biti pozitivan korak za BiH. Ne predlažemo mi model, postoje različiti načini kojima se ovo može pristupiti. Konačni prijedlog je onaj koji će imati konsenzus i koji će moći dobiti dvotrećinsku podršku u Parlamentu. Jako je važno potvrditi da ono što je za stolom ne uklanja spominjanje konstitutivnih naroda. Ovdje se ne radi o umanjenju prava bilo kojeg naroda, nego osiguranju korektnosti, integriteta i jednakosti za sve. Etnički prefiksi se odnose na Predsjedništvo i rješavanje toga je bitno da bude na način koji će parlamentarna većina odobriti. To je cilj“.
