Neki u BiH su tako dugo čekali usvajanje djeteta da više ne ispunjavaju uslove

sa

Procedure u svim oblastima u BiH traju predugo. Tako je i u procesu usvajanja djece. Nemamo registra potencijalnih usvojitelja, Centri za socijalni rad nisu uvezani, a sve to mnoge onemogućava da ispune svoj san i usvoje dijete. Neki su tako dugo čekali da više ne ispunjavaju kriterij: Napunili su preko 45 godina.

Dok su Domovi za djecu bez roditeljskog staranja puni, prazna i neispunjena su srca brojnih potencijalnih usvojitelja. Čekaju godinama. Neki ne dočekaju. Proces predugo traje. U slučaju Melihe Zulović to je bilo čak osam i po godina.

“To je nešto što svaki put u razgovoru sa majkama, uvijek kažem majkama ne usvojiteljicama, uvijek je prisutna ljubavi i to je nešto što je neponovljivo – nešto što se ne može pronaći ni u jednom drugom iskustvu”, naglasila je Meliha Zulović.

Tom iskustvu prethodilo je tri hiljade dana neizvjesnosti. Problem je, pojašnjavaju iz Centra za socijalni rad, manjak podobne djece za usvajanje.

“Statistički gledano u KS u posljednjih 10 godina taj omjer je 1:15 pa do 1:20, znači imamo na jedno dijete 20 potencijalnih usvojitelja”, pojasnila nam je Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad KS.

Tokom godine maksimalno desetero djece u Kantonu Sarajevo bude podobno za usvajanje. U domovima se s druge strane širom BiH nalazi preko hiljadu mališana bez roditeljskog staranja.

“Ono što je možda najgore što se dešava je činjenica da biološke majke napuštaju djecu daju skrbništvo instituciji i taj boravak u instituciji koji bi trebao da bude urgentni, rotirajući, servis djetetu zapravo postaje stalni dom. Nakon 18 godine njegovi problemi se nastavljaju”, dodala je Zulović.

Biološki roditelji se ne odriču roditeljstva niti daju saglasnost za usvajanje, to je osnovni razlog zašto je broj podobne djece izuzetno mali.

“Problem zakonskih rješenja… imate odredbu da ako roditelji ostave dijete i zanemaruju ga tri mjeseca onda može doći do primjene odredbe da nisu roditelji potrebni dati saglasnost za usvajanje. U praksi se dešava da roditelji koji ostave djecu u Domu u ta tri mjeseca nazovu jednom i pitaju da li je sve uredu je li živo i onda nije ispunjen zakonski uslov da ide na usvajanje”, pojasnio je Boris krešić sa Pravnog fakulteta UNTZ.