"Ne mislim da je bio genocid. Mislim da je… znate, mislim da je bio užasan, užasan zločin, ali genocid je u suštini kada… genocid je kada pobijete celu populaciju, žene, decu, a to ovde nije bio slučaj", kazala je Ana Brnabić.
Te su riječi izazvale reakcije preživjelih žrtava ratnih zločina, ali i državnih zvaničnika. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić optužio je premijerku Srbije da "neciviliziranim negiranjem genocida" pokušava relativizirati "planski sprovedeno ubijanje preko osam hiljada nedužnih civila". Zvizdić je u pisanom saopćenju naveo i da Ana Brnabić negira međunarodno pravo, osporava sudske presude i promovira negiranje genocida što je „zadnja faza njegovog potpunog izvršenja".
Preživjele žrtve genocida i drugih ratnih zločina uglavnom nisu iznenađene tvrdnjama srbijanske premijerke.
"Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić negira genocid i ne priznaje pravosnažne presude međunarodnih sudova. Negiranjem genocida šalje nam jasnu poruku da podržava njegove ciljeve i veliča ratne zločince. Sve dok je tako, na ovom području ne može biti pomirenja i suživota", kaže predsjednica Udruženja "Žene žrtve rata" Bakira Hasečić za Deutsche Welle .
Predsjednica Društva za ugrožene narode Fadila Memišević kaže da je negiranje genocida nastavak politike Slobodana Miloševića.
"Srbija je još daleko od suočavanja sa prošlošću, a time i od procesa pomirenja. Negiranje genocida najteže podnose oni koji su u genocidu izgubili svoje najmilije, majke koje još uvijek prekopavaju masovne grobnice tražeći posmrtne ostatke svoje djece", kaže Fadila Memišević.
Predsjednica Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić žali što se srbijanska politika prema BiH od devedesetih godina nije promijenila i što Srbija još nije u stanju da se suoči sa prošlošću.
"Međunarodni sudovi uvrdili su da je u Srebrenici počinjen genocid i srbijanski zvaničnici to ničim ne mogu poništiti, ali bi mogli učiniti nešto za one koji će ostati poslije mene i poslije Ane Brnabić – kazati pravu istinu bez koje nema povjerenja ni pomirenja. Djeci moramo stvoriti bolju budućnost, a to nećemo učiniti lažima i negiranjima historijskih činjenica. Nikad ne bi bilo pomirenja između Jevreja i Nijemaca da Nijemci nisu prihvatili istinu i kaznili zločince iz svojih redova", kaže Munira Subašić.
Komentirajući razgovor u „Zoni konflikta" koji su vodili Tim Sebastian i Ana Brnabić, sarajevski historičar i autor knjige "Holokaust u BiH" Eli Tauber ističe da se o zločinima ne smije šutjeti, odnosno da se o njima u svakoj prilici mora argumentirano govoriti.
"Genocid u Srebrenici nije nešto što se 'slučajno desilo'. On je planiran i izveden kako bi se uništio dio bošnjačke populacije na tom području, a jedna od faza provođenja genocida je upravo negiranje da je on postojao. Ako ćemo se fokusirati na izjavu o genocidu Ane Brnabić u razgovoru za Deutsche Welle, onda ćemo primijetiti da je premijerka potpuno netačno definisala genocid, kao da ne zna o čemu govori", kaže Eli Tauber.
