Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, BiH ima najveću stopu smrtnosti u Evropi pripisanu zagađenosti vazduha. Iako možda ne osjetimo sada, udisanje štetnih materija ostavlja posljedice.
“Ono što je ustvari ključno je da ako mi danas udišemo zagađen vazduh i ako govorimo o štetnim česticama one se zadržavaju u organizmu i predstavljaju smetnju i nikad ne znate kada mogu prouzrokovati zdravstveni problem”, ističe Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju.
Najviše zagađuje ugalj, stari automobili, loša ložišta, te veliki proizvođači. EU od bh. vlasti traži da ispoštuju direktivu o stavljaju pod kontrolu velikih zagađivača.
“Da postrojenja izvrše sve one mjere što ide vrlo teško. Ovo je najskuplja direktiva EU. Ima sedam direktiva u sebi, jedna od njih je direktiva o velikim postrojenjima za sagorijevanje”, pojašnjava Suada Numić, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH.
Važna karika u provođenju ove direktive je i kaznena politika. Praksa pokazuje da je ona blaga, te da ne daje dobre rezultate.
“Mi smo imali ovakvih slučajeva kada je inspektor nalagao obustavljanje rada međutim, oni su neslavno završili. Problem na koji se nailazi je puno kompleksniji jer se ovdje radi o sistemu koji zbog drugih interesa stavlja zagađenje vazduha u drugi plan. Mislim da bi povećanje kazni na maksimalne provodive bilo učinkovito”, ocjenjuje Maida Bešlagić, federalna inspektorica zaštite okoliša u FUZIP-u.
Mnogo karika u lancu donošenja odluka i nadležnosti dodatno komplikuje praćenje kvaliteta vazduha i donošenje odluka.
“Postoji iscjepkanost institucija koje su nadležne za zagađenost vazduha u Federaciji, odnosno sprečavanje zagađenosti vazduha. Pored toga što imamo iscjepkanost institucija koje se trebaju baviti ovim problemom imamo i iscjepkanost nadležnosti pojedinih nivoa vlasti”, kaže Elvir Karajbić, Komisija za reviziju Parlamenta FBiH.
“Moramo uključiti međunarodnu zajednicu, međunarodne fondove za zaštitu okoliša i putem njih dobiti sredstva kako bismo unaprijedili kvalitet vazduha u Federaciji BiH. Počevši od izrada fasada, zamjene ložišta…Mi dosta novca možemo uzeti iz evropskih fondova”, dodaje Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
U svrhu zaštite okoliša i zdravlja, u Kantonu Sarajevu razmatra se inicijativa za zabranu korištenja uglja. Još uvijek bez detalja kako će se zamijeniti stara ložišta i još važnije, kojim sredstvima.
