Intervju sa Valentinoim Inzkom počinje konstatacijom novinara njemačkog lista Tageszeitung da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik visokog predstavnika u BiH nazvao monstrumom. Valentin Inzko kaže kako to nije neka novina s obzirom da ga je Dodik ranije nazivao i „trgovcem stokom, prostitukom i kriminalcem".
„Raduje me međutim što je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas 28. oktobra u svom jako dobrom govoru rekao da za zemlje i političare, koji glorifikuju ratne zločine, nema mjesta u EU. Dodik je izjavama pred Vijećem sigurnosti UN-a pucao sam sebi u nogu", prokomentarisao je Inzko.
Na pitanje da li je to dovoljno da se promijeni politika nacionalista, Inzko je ukazao da postoje razne odluke usmjerene protiv kršenja Dejtonskog sporazuma kao i da su neke od njih na snazi dok neke ističu 2020. godine. „Sve ću poduzeti kako bi ih ponovo aktivirao i kako bi se one, u vidu načelnih odluka, reaktivirale od strane ministara vanjskih poslova EU."
Inzko je ukazao i kako tzv. princip pod nazivom „ownership" (op.red.: princip preuzimanja odgovornosti od strane domaćih političara) nije bio uspješan u BiH. Pojasnio je i da je OHR imao dvije faze: „robusnu fazu koja je trajala 12 godina i koja je donijela čuda - zajedničku graničnu policiju, šest dodatnih ministarstava na razini cijele države, zajedničko Ministarstvo odbrane pri čemu je od tri vojske postala jedna kao i zajedničku valutu – konvertibilknu marku koja je postala stabilna." Potom je došla druga faza suzdržavanja od primjene Bonskih ovlasti a sada bi, po Inckovim riječima, trebala uslijediti „treća faza u kojoj bismo morali ponoviti neke elemente iz prve faze, inače ćemo izgubiti još 15 godina".
Sada se mora djelovati u BiH
Na pitanje novinara TAZ-a šta se u BiH sada mora uraditi, Inzko je odgovorio: „Postoje dva ključna elementa: jedan je deblokada institucija i reforma pravosudnog sistema. Bosna se mora bazirati na vladavini zakona. Tek kada pojedini političari završe u zatvoru, ljudi će dobiti osjećaj da je to pravna država i da se isplati ostati u svojoj zemlji. Više od 500.000 ljudi je otišlo. Sada se mora djelovati", bio je jasan Inzko.
On je podvukao i kako je u BiH još uvijek prezentna evropska vojska EUFOR i da "nećemo odustati od toga da od BiH napravimo normalnu državu". Inzko je konstatovao i da je Vijeće za implementaciju mira PIC posljednje srijede jasno stavilo do znanja da "nema promjena granica, onako kako je to Dodik zaprijetio kao i da Dejtonski sporazum garantuje sadašnje granice".
Pomenuo je i kako nacionalističke partije i neki političari u EU traže ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), ukazavši međutim kako je u Njemačkoj i Austriji prisusutvo saveznika nakon 1945. u mnogim aspektima bilo itekako pozitivno. Stoga „nema mjesta očajanju ako OHR ostane još par godina u BiH sa ciljem izgradnje prosperitetne, pravne države".
Inzko je s tim u vezi pomenuo izbor Jo Bidena za američkog predsjednika, koji će poslati iskusne dipliomate u BiH, kako bi skupa sa EU i OHR ostvario pomake. „To je možda posljednja šansa za BiH", zaključio je Valentin Inzko.
