Neaktivnost tokom pandemije: Kako nam kretanje može spasiti život

Nedavno istraživanje pokazalo je da su ukupni nivoi aktivnosti dramatično opali i za odrasle i za djecu tokom pandemije, piše The Guardian.

Čak i u normalno vrijeme, otprilike četiri od deset odraslih Britanaca toliko su neaktivni da riskiraju svoje dugoročno zdravlje. Oko 25 posto je gotovo potpuno neaktivno, što znači da se kreću manje od 30 minuta sedmično. Za djecu, gotovo osam od deset njih ne provede sat u pokretu što se smatra vitalnim za pripremu mladih kardiovaskularnih sistema i postizanje gustine kostiju.

Istraživanja prije pandemije pokazala su da je dugotrajna neaktivnost kriva za jedan od šest smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji, što je 100.000 godišnje i približno 5 miliona širom svijeta. Moglo bi proći nekoliko decenija prije nego što se pokaže povezanost s bolestima kao što su problemi sa srcem, dijabetes tipa 2 ili rak.

Činjenica je da je redovna fizička aktivnost dobra za zdravlje što je potvrđeno još 1953. godine radom ljekara Jerryja Morrisa.

Zaključak je uslijedio kada je Morris pokušao utvrditi zašto su londonski kondukteri imali manje srčanih bolesti od vozača, a na kraju to se povezalo sa stepeništem od 500 i više stepenika kojima su se kondukteri penjali u svakoj smjeni.

Nije slučajno da se Morrisovo otkriće odnosilo na kretanje na poslu. Trenutna kriza neaktivnosti nije nastala iznenada to je zbog pada kretanja kao dijela svakodnevnog života.

Mnogi postojeći savjeti za uvođenje kretanja u vaš život, predstavljaju ideje poput pješačenja na putu do posla ili parkiranja vozila dalje od odredišta. Sada, kada se krećete iz kuhinje u spavaću sobu, potom u dnevnu sobu, a izlazak vani sveo se na silazak po narudžbu, sve se čini hipotetičkim.

Jedino rješenje za kretanje je improvizacija u kući, a to možete izvesti tako što postavite alarm svakih 45 minuta potom ustanite i krećete se. Sjedenja povećava rizik od oboljenja, a još je gore kad se ne prekida duže vremena.

Istraživanje je pokazalo da ako ljudi imaju male napore i to može biti od koristi. Godinama je postojala mantra da bi ljudi trebali imati najmanje 150 minuta umjerenih aktivnosti sedmično, što se kasnije smanjilo na pola sata.

I-Min Lee, profesor na Harvardu i vodeći u istraživanju neaktivnosti, smatra da je raditi nešto uvijek bolje nego ne raditi ništa.

Lee je vodio studiju objavljenu 2019. godine, koja je pokazala da su, uz sav fokus na 10.000 koraka dnevno, među uzorkom starijih američkih žena, one koje su ostvarivale 4.400 koraka imale gotovo polovinu šansi da umru tokom perioda istraživanja od onih koji su u prosjeku iznosili 2.700. Ažurirane zdravstvene smjernice sada preporučuju aktivnosti u dijelovima od samo 10 minuta.

Kad se počnete kretati trenutni efekat imat će zapanjujući obim. Smjernice američke vlade o aktivnostima napominju da ćete istog dana kada poduzmete umjerene do snažne aktivnosti primijetiti smanjenje krvnog pritiska, bolju osjetljivost na inzulin, poboljšan san, manje simptoma anksioznosti i poboljšanu kognitivnu funkciju.

Dugoročno gledano, dvije odvojene studije otkrile su da ljudi koji redovno voze bicikl na posao imaju 40 posto manju šansu za ranu smrt u odnosu na one koji to ne rade, čak i kad se u obzir uzmu i drugi životni faktori.

Kako povećati aktivnost tokom pandemije i lockdowna?

Možda ćete morati povećati svakodnevno kretanje pretvarajući ga u vožnju biciklom. Spojite aktivnost tokom dana, pa dok telefonirate šetajte vani ili samo stojite.

Kada se vratimo normalnom načinu života na koju vrstu aktivnosti biste se trebali usredotočiti?

Steven Blair, američki pionir u polju neaktivnosti, kaže: "Ljudi pitaju koju je aktivnost je najbolje raditi? Moj prostodušni odgovor je - ono što radiš i nastaviti raditi, to je presudna stvar".

Ako napravite rutinu kretanja, ona se ugrađuje i postaje trajna. Kad se to dogodi, čini se kao da ste otkrili tajnu.