Posljednji podaci govore o tome da su svjetske cijene hrane nastavile rasti u januaru, osmi uzastopni mjesec, pri čemu su najviše poskupjeli žitarice, biljna ulja i šećer, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
ŽITARICE, BILJNA ULJA...
Indeks cijena hrane, koji izračunava FAO prateći mjesečne promjene cijena u korpi prehrambenih proizvoda, koju čine žitarice, biljna ulja, šećer, mliječni proizvodi i meso, iznosio je u januaru 2021. u prosjeku 113,3 poena, što je skok od 4,3 posto u odnosu na decembar i najviši nivo od jula 2014. godine.
Izuzetak od poskupljenja nije ni BiH, u kojoj cijene stihijski rastu iz mjeseca u mjesec. Pojedino poskupljenje i ne primijetimo dok ne postane preočito kao što je slučaj s uljem, čije su cijene takoreći iznenada s 2,20, skočile na 2,50 KM. Iz kompanije Bimal, koja je vodeći domaći proizvođač jestivog ulja, istakli su nedavno da se posljednja žetva uljarica značajno razlikovala od ranijih, budući da je zasijano manje površina, a tržište je dodatno poremetila manja uljnost zrna koja je obilježila prošlogodišnji rod suncokreta.
Ono što smo ranije prodavali za jedan, sada prodajemo po tri dana, kazali su nam prodavači na pijacama
Kao što je i ranije za Oslobođenje govorio Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Fortuna iz Mostara, BiH karakteriše fenomen puzajućeg poskupljenja cijena u okviru kojeg u jednoj godini svi proizvodi poskupe, mada se na mjesečnom nivou to toliko i ne primijeti.
- Trenutno vam u Mostaru za potrošačku korpu jedne četveročlane porodice treba nekoliko hiljada KM ukoliko u to ubrojite sve stavke od režija, preko hrane, odjeće, obuće, obrazovanja... Danas, nažalost rijetko koja porodica sve to može priuštiti i uglavnom svi posežu za odricanjima. Što nije nimalo dobro, istakao je Bago.
Činjenica je da BiH od hrane koju konzumira proizvede samo 20 posto, a čak 80 posto uveze. Ljudi koji danas rade na pijacama širom BiH žale se na to kako je pandemija značajno smanjila kupovnu moć građana.
- Kupuju i danas građani, ali je to mnogo manje, jedan paradajz, jednu krastavicu, imam osjećaj da bi uzeli i jedan list salate da mogu, kazala nam je jedna od prodavačica na sarajevskoj pijaci Markale.
Njena kolegica dodaje kako se primijeti da se ljudi manje kreću i da “ono što smo ranije prodali za jedan, sada prodajemo po tri dana”.
ISTE PLATE
Građani su nam kazali kako kupuju koliko mogu, a sigurno je da bi kupovali i više da rast potrošačke korpe prati i rast plata.
Nažalost, prosječna plata je, prema posljednjim podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, u FBiH iznosila 960 KM, dok je potrošačka korpa za januar iznosila 2.044,23 KM i za 180,76 KM je skuplja.
Iz SSSBiH kažu kako je danas teško preživjeti s prosječnom, a pogotovo s minimalnom platom, koja u FBiH iznosi 406 KM, te da će se Sindikat nastaviti boriti da se najniža plata u BiH poveća, kao i da će im to biti prva tačka na prvoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
