Morski led koji okružuje Antarktik dostigao je rekordno nizak nivo po drugi put u dvije godine, a neki naučnici su zabrinuti da su dramatični padovi signal da bi klimatska kriza sada mogla jasnije utjecati na ovo ogromno, složeno i izolirano područje, piše CNN.
Nivo morskog leda
Morski led koji okružuje Antarktik pao je na samo 1,91 miliona kvadratnih kilometara 13. februara, prema Nacionalnom centru podataka o snijegu i ledu, ili NSIDC, ispod prethodnog rekorda od 1,92 miliona kvadratnih kilometara koji je postavljen 25. februara prošle godine.
Morski led bi se još mogao dodatno smanjiti; najniži nivo južnog ljeta ne može biti dostignut duže od nedelju dana.
Posljednje dvije godine označavaju jedini put da je nivo morskog leda pao ispod 5 miliona kvadratnih kilometara otkako su ga sateliti počeli pratiti 1978.
“Nije samo ‘jedva rekordno nizak'”, rekao je Ted Scambos za CNN. On je glaciolog sa Univerziteta Colorado Boulder. “U veoma je strmom silaznom trendu.”
Za razliku od Arktika, gdje je stopa gubitka morskog leda pratila prilično dosljednu silaznu putanju kako se klimatske promjene ubrzavaju, obim antarktičkog morskog leda se pomjerao gore-dolje. Stručnjaci navod da to otežava otkrivanje kako kontinent i okolni ocean reagiraju na globalno zagrijavanje.
Dvije polarne regije su veoma različite. Dok je Arktik okean okružen kontinentima, Antarktik je kontinent okružen okeanom – to znači da njegov morski led može rasti prema van, nesputan kopnom. Antarktički led obično je tanji od arktičkog leda, s većim visinama zimi i strmijim padom ljeti.
Podržana ideja
Klimatski modeli predviđali su pad antarktičkog morskog leda koji je bio sličan arktičkom, ali se donedavno region ponašao potpuno drugačije nego što su predviđali ti modeli.
Postigao je rekordnu veličinu zimskog morskog leda 2014. godine kada je dostigao 20 miliona kvadratnih kilometara. Što se činilo da podržava ideju da bi Antarktik mogao biti relativno izolovan od globalnog zagrijavanja.
Ali 2016. godine nešto se promijenilo. Naučnici su počeli da primećuju nagli trend pada.
U početku, neki su to pripisali uobičajenoj varijabilnosti ovog izuzetno složenog kontinenta, sa svojim raznolikim, isprepletenim klimatskim sistemima. Ali nakon dva uzastopna rekorda na niskom moru, naučnici su postali zabrinuti.
“Pitanje je da li su klimatske promjene dosegle Antarktik? Je li ovo početak kraja? Hoće li morski led zauvijek nestati u narednim godinama u ljeto?”, pita Kristijan Haas, šef Odjela za istraživanje fizike morskog leda na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj, rekao je za CNN.
Nekoliko faktora može uticati na to zašto je morski led tako nizak. Neki od faktora su vjetrovi, okeanske struje i okeanska toplina.
Temperature zraka bile su više nego inače u dijelovima Antarktika. I to oko 1,5 stepeni Celzijusa iznad dugogodišnjeg prosjeka.
Još jedno važno pitanje je pojas zapadnih vjetrova koji kruže oko Antarktika, poznat kao južni prstenast način. Ovi vjetrovi, koji mogu povećati topljenje morskog leda, bili su jači nego inače, prema NSIDC-u, i dodali su vremenskim uvjetima koji pumpaju topli zrak u regiju.
Ozonski omotač
Snaga vjetrova je dijelom povezana sa povećanjem zagađenja koje zagrijava planete. Kao i sa rupom u ozonskom omotaču iznad kontinenta.
Postoje i sugestije da se morski led možda topi zbog topline zarobljene neposredno ispod površine okeana, rekao je Scambos.
„U suštini, toplota se meša u gornji sloj vode oko Antarktika“, rekao je. Ako se ta teorija održi i povezana je s općim zagrijavanjem oceana, “onda to ima velike implikacije na stabilnost antarktičkog ledenog pokrivača.”
Nestanak morskog leda može imati kaskadne efekte na Antarktiku i šire.
Iako ne utiče direktno na nivo mora, jer već pluta u okeanu, gubitak ruba morskog leda oko Antarktika ostavlja obalne ledene ploče i glečere izložene talasima i toplim okeanskim vodama, čineći ih mnogo ranjivijim na topljenje i razbijanje.
Životinjski svijet
Izmijenjeni antarktički krajolik mogao bi imati značajan utjecaj na njegov životinjski svijet, od mikroorganizama i algi koji podupiru lanac ishrane – hrane za kril koji, zauzvrat, hrani mnoge kitove u regiji – do pingvina i foka koji se oslanjaju na morski led za hranjenje i odmor.
Dijelovi Antarktika već neko vrijeme doživljavaju alarmantne promjene.
Antarktičko poluostrvo, vretenasti lanac ledenih planina koje strši sa zapadne strane kontinenta poput palca koji pokazuje prema Južnoj Americi, jedno je od najbrže zagrijavajućih mjesta na južnoj hemisferi.
Carlos Moffat, oceanograf sa Univerziteta Delaware, koji se upravo vratio sa istraživačkog putovanja na Antarktičko poluostrvo, rekao je za CNN da su niski led u moru i veoma tople temperature okeana koje su pronašli „dramatično drugačiji od onoga što smo primijetili u posljednjem nekoliko decenija.”
Moffat, koji posjećuje regiju svakog ljeta u sklopu Palmerovog dugoročnog ekološkog istraživanja, rekao je: “Ovogodišnji uslovi su u pozadini dugoročnih promjena u ovoj regiji Antarktika.”
Prošle godine, naučnici su rekli da je ogromni glečer Thwaites na Zapadnom Antarktiku – poznat i kao “Glečer Sudnjeg dana” – “visio za nokat” dok se planeta zagrijava, s mogućim brzim povlačenjem u narednih nekoliko godina. Naučnici su procijenili da bi globalni porast nivoa mora mogao porasti za oko 10 stopa ako se Thwaites potpuno uruši, razarajući obalne zajednice širom svijeta.
Iznenadna promjena
Prerano je reći da li je rekordno smanjenje morskog leda nova normala ili će se vratiti, a Antarktik je poznat po svojim značajnim promjenama. NSIDC ističe da: „Dok su 2022. i 2023. imale rekordno nizak minimalni opseg, četiri od pet najviših minimuma dogodila su se od 2008. godine.”
“Bitće potrebno neko vrijeme da se raspakira”, rekao je Scambos. “Još uvijek reagujemo na relativno iznenadnu promjenu. Posljednjih nekoliko godina svakako su bile dramatičan uzvičnik za trend koji se tek razvijao nakon 2016.
Smatra da naučnicima će trebati još najmanje pet godina podataka i zapažanja. Dodaoje : “Čini se kao da se nešto promijenilo na Antarktiku. I da su stvari prilično dramatične.”
