Da li postoji granica ljudskog životnog vijeka raspravlja se stotinama godina, ali procjene pokazuju da je maksimalni životni vijek povećan, barem prema zabilježenim historijskim podacima. Primjera radi, Hebreji iz kasnog bronzanog doba su smatrali 80 godina najdužim životnim vijekom, a 1.000 godina kasnije su Rimljani vjerovali da je to zapravo 100 godina.
Međutim, danas rekord za najstariju osobu na svijetu drži Jeanne Calment, žena koja je preminula 1997. godine u 122. godini. Uprkos napretku medicine, dosad niko nije uspio oboriti ovaj rekord.
Ipak, novo istraživanje pokazuje da ljudi tek trebaju dostići svoj maksimalni životni vijek, a aktuelni rekord bi mogao biti oboren do 2060. godine. Istraživanje sugerište da, ako postoji maksimalno ograničenje ljudskog životnog vijeka, mi mu se još uvijek nismo približili.
Prema istraživanju američkih naučnika, japanske žene će oboriti rekord. Naučnici su koristili matematički model kako bi predvidjeli trendove mortaliteta za naredne godine. U tu svrhu je analiziran historijski trenutni skup podataka o smrtnosti ljudi u dobi od 50 do 100 godina (ljudi rođeni između 1700-tih i krajem 1900-tih do 1969. godine) iz 19 zemalja, a kalkulacije su iskorištene za predviđanje starosne dobi koju bi ljudi mogli dostići u budućnosti.
"Otkrili smo da su kohorte rođene između 1900. i 1950. godine kroz historiju doživljavale odgađanje smrtnosti bez presedana, ali su još uvijek premlade da obore rekorde dugovječnosti. Kako ove kohorte u narednim desetljećima dostižu poodmaklu dob, rekordi dugovječnosti bi se mogli značajno povećati", navode autori istraživanja.
Prema statističkim analizama, Japanke bi mogli doživjeti 122 godine u narednim desetljećima. Osobe rođene 1930-tih ili 1940-tih bi također mogle u narednim decenijama oboriti rekorde dugovječnosti ako imaju dobru zdravstvenu i medicinsku njegu.
