Prvi miš s dva biološka oca preživio je do odrasle dobi, pokazalo je novo istraživanje.
Istraživači s Kineske akademije naučnici kažu da su uspjeli uzgojiti miševe koristeći samo genetski materijal dva mužjaka.
Kroz tehniku nazvanu 'inženjering embrionalnih matičnih stanica', naučnici su stvorili jajašca iz sperme jednog oca koje je drugi mogao oploditi.
Tehnika matičnih stanica
Tehnika matičnih stanica koju su koristili istraživači nije posve nova, ali svi dosadašnji pokušaji suočavali su se s naizgled nepremostivim problemima.
Miševi uzgajani pomoću dva seta muških gena ili uopće nisu uspjeli rasti ili su rođeni s ozbiljnim nedostacima u razvoju koji su ih spriječili da dođu do odrasle dobi, piše MailOnLine.
Međutim, uređivanjem 20 različitih gena u matičnim stanicama miševa, istraživači su uspjeli spriječiti te probleme.
Koautor studije dr. Wei Li kaže: 'Ovaj će rad pomoći u rješavanju niza ograničenja u istraživanju matičnih stanica i regenerativne medicine.'
Iako je trenutno moguće samo kod miševa, ovo veliko otkriće moglo bi otvoriti put gay muškarcima da imaju djecu koja su biološki povezana s oba oca.
Kako bi uzgojili potomke koji imaju dva biološka oca, istraživači su prvo morali transformirati muške spolne stanice jednog roditelja u ženske spolne stanice.
Naučnici su uzeli spermu miša i ubrizgali je u vrstu stanice zvanu oocita - nezrelu jajnu stanicu kojoj je uklonjen genetski materijal u procesu zvanom enukleacija.
Ovo je stvorilo matičnu stanicu - vrstu stanice s potencijalom da postane bilo koja druga vrsta stanice u tijelu - koja je sadržavala samo mušku DNK od prvog roditelja.
Istraživači su potom uzeli jednu od tih matičnih stanica i stanicu sperme drugog mužjaka i oboje ubrizgali u drugo nezrelo jajašce bez jezgre.
Te muške stanice spojile su se kako bi stvorile embrionalnu matičnu stanicu koja sadrži DNK oba roditelja, koja je zatim korištena za stvaranje embrija koji bi se mogao implantirati u surogat majku.
Nakon što se embrij razvio, majka je rodila potomstvo koje je sadržavalo samo genetski materijal od dva mužjaka.
'Bi-paternal' miševi
Naučnici već dugo znaju da je to moguće i uspjeli su stvoriti održive embrije koristeći ovu tehniku.
Međutim, niko prije nije uspio stvoriti 'bi-paternal' miševe koji su stvarno sposobni preživjeti do odrasle dobi.
Tokom heteroseksualne reprodukcije, genetski materijal mužjaka kojeg nosi spermija spaja se s genetskim materijalom ženke sadržanim u jajetu ili jajnoj stanici.
Kada se to dogodi, grupa gena koji se nazivaju 'homologni kromosomi' od majke spajaju se s onima od oca i kombiniraju u procesu koji se naziva 'crossing over'.
Ali kada oba skupa homolognih kromosoma potječu od dva muškarca ili od dvije žene, geni se ne kopiraju pravilno, što dovodi do 'abnormalnosti utiskivanja'.
Ove abnormalnosti mogu uzrokovati nedostatke u razvoju koji sprječavaju potomke da žive zdrav život.
Koautor dr. Qi Zhou kaže: 'Jedinstvene karakteristike gena za utiskivanje navele su naučnike da vjeruju da su oni temeljna prepreka jednospolnom razmnožavanju kod sisavaca.
'Čak i kada se umjetno konstruiraju embriji s dvije majke ili s dva oca, oni se ne uspijevaju pravilno razviti i zbog ovih gena zastaju u nekom trenutku razvoja.'
U ovoj studiji, istraživači su koristili tehnologiju za uređivanje gena nazvanu CRISPR kako bi napravili promjene u DNK miševa kako bi spriječili abnormalnosti utiskivanja.
Nakon što su stvorili matične stanice iz sperme prvog mužjaka, umetnuli su ili uklonili dijelove genetskog koda na 20 mjesta u DNK miša koji kontroliraju otiskivanje.
Kada su te genetski modificirane matične stanice spojene sa spermom drugog muškarca, bilo je mnogo vjerovatnije da će se ispravno razviti.
Te su promjene dovele do miševa s dva oca koji su po prvi put uspjeli doživjeti zrelost.
Nisu svi preživjeli
Koautor studije dr. Guan-Zheng Luo, sa Sveučilišta Sun Yat-sen u Guangzhouu, kaže: 'Ova otkrića pružaju snažne dokaze da su abnormalnosti utiskivanja glavna prepreka jednospolnoj reprodukciji sisavaca.
'Ovaj pristup može značajno poboljšati ishode razvoja embrionalnih matičnih stanica i kloniranih životinja, utirući obećavajući put za napredak regenerativne medicine.'
Autori priznaju neka značajna ograničenja ovih nalaza.
Samo 11,8 posto održivih embrija bilo je sposobno razviti se do okota, a nije svako rođeno štene doživjelo odraslu dob.
Miševi koji su doživjeli odraslu dob pokazali su izmijenjeni rast, kraći životni vijek i bili su sterilni.
Međutim, ovi rezultati pokazuju prve obećavajuće korake prema davanju gay muškarcima mogućnosti da imaju djecu koja su u srodstvu s oba njihova oca.
Foto: Arhiva
