Slovenska i hrvatska policija migrantima ograničava mogućnosti za traženje azila ili njihove molbe "prečuje". O tome su nam direktno govorile osobe koje smo sretali duž balkanske rute od Slovenije do Bosne. Slične primjere bilježe nevladine organizacije, a istražuje ih i komesar Vijeća Evrope za ljudska prava. Takvo postupanje ukazuje na sistemske povrede barem dvije ključne međunarodne konvencije o ljudskim pravima unutar dvije države članice EU-a. Situacija danas značajno je drugačija od kada je počela migrantska kriza na ovom području.
Sjećanja na jesen 2015. godine, kada je preko Balkana prema grubim procjenama išlo milion ljudi, za neke su još uvijek svježa, ali se situacija na terenu od tada značajno promijenila. Izbjeglička ruta prema zapadnoj i sjevernoj Evropi raspala se nakon sklapanja sporazuma između EU i Turske, koji je između ostaloga predviđao vraćanje izbjeglica i migranata iz Grčke u Tursku. Kao što je predviđeno sporazumom, masovne su migracije već u proljeće 2016. godine zaustavljene i gotovo su u cijelosti zatvorile balkanski koridor, zbog čega su brojni migranti ostali zarobljeni na ovoj ruti.
Sljedeće godine otkriveno je da se iz Slovenije i Hrvatske do granica s BiH provode tzv. pushbackovi koji uključuju nasilno postupanje, razbijanje mobitela, oduzimanje novca, krađe i oštećivanje ličnih predmeta. Uprkos brojnim svjedočenjima i prikupljenim dokazima, slovenska i hrvatska policija demantiraju sve pritužbe nevladinih organizacija, medija, migranata.
Ispovijed anonimnog policajca
Sredinom jula hrvatska pravobraniteljica je objavila anonimnu pritužbu jednog hrvatskog policajaca. U njoj se priznaje da prema uputama nadređenih, migrante na koje naiđu na teritoriji Hrvatske moraju vraćati u BiH. Brojni policajci pri tome su nasilni te oduzimaju mobitele i lične predmete.
Takva postupanja potvrđuju brojni migranti koje smo upoznali na balkanskoj ruti. Među njima je bila mlada sirijska porodica iz Hame koja je ovog proljeća uspjela doći do Slovenije.
- Odmah nakon što smo prešli granicu, susreli smo slovensku policiju. Pokušali smo tražiti azil, ali su nam rekli da to nije moguće. Da u Sloveniji "ne postoji azil". Vratili su nas u Hrvatsku gdje su nam uzeli telefone. S nama su postupali kao da smo zvijeri, iako smo putovali s djecom. Ubacili su nas u kombi i prevezli blizu bosanske granice.
Odande su po velikoj kiši i gotovo zimskim temperaturama pješačili do Velike Kladuše. Bosanski pravobranitelj procjenjuje da će ove godine doći najmanje 60 hiljada migranata, ali lokalne vlasti upozoravaju da država za njih nije dobro pripremljena.
Restoran u kojem gosti bježe od rata, totalitarnih režima, siromaštva
U Velikoj Kladuši sirijsku je porodicu, mokru i iscrpljenu, u trpezariju nekadašnje pizzerije, a sad privremene narodne kuhinje, primio ugostitelj Asim Latić-Latan. On već godinu i po poslužuje izbjeglice i migrante. Svaki dan za njih pripremi i do 800 večernjih obroka. Njegovi gosti bježe od rata, totalitarnih režima, siromaštva, nasilja i klimatskih promjena.
Porodica je nakon dolaska pojela večeru, prvi pravi obrok nakon sedmicu dana, rekao je otac dvoje male djece, koji se predstavio samo inicijalom A. Nije se htio predstaviti punim imenom zbog straha od režimske osvete u domovini, gdje su ostali njegovi roditelji, braća i sestre. A. se sa svojom porodicom prema Evropi uputio u nadi da će tamo bez problema zatražiti međunarodnu zaštitu jer dolazi s ratnog područja i putuje s djecom. No prevario se. I njegova se porodica tako pridružila sve većem broju ljudi kojima je uskraćena mogućnost za dobivanje azila, prije nego što su ga uopće zatražili.
Slovenska policija tjera migrante od maja prošle godine
Slovenska policija od prošlog je proljeća brojnim ilegalnim migrantima onemogućila pravo na azil i vratila ih u Hrvatsku. Praksa onemogućavanja podnošenja molbi za azil te vraćanje migranata počela se prakticirati krajem maja 2018. godine. Tada je, sad već bivši glavni direktor slovenske policije Simon Velički, policajcima dao uputu da se osobe koje miješane hrvatsko-slovenske patrole uhvate pri nezakonitom prelasku granice "vrate hrvatskoj policiji". To je bio trenutak kada se u Sloveniji počela sistemski i masovno uvažavati praksa onemogućavanja podnošenja molbi za azil te njihovo protjerivanje.
Promjene u postupanju prema migrantima i time moguće nepravilnosti u ponašanju slovenske policije pri procesuiranju osoba koje su došle na područje Slovenije s namjerom molbe za međunarodnu zaštitu, potvrđuju podaci koje je na svojoj internetskoj stranici objavila sama policija. Postotak vraćanja osoba je, naime, najviše porastao lani, kada je prema podacima iz izvještaja slovenske policije čak 4.653 ljudi protjerano u Hrvatsku, što je jedanaest puta više od trogodišnjeg prosjeka od 2015. godine, kada je uspostavljena balkanska izbjeglička ruta. Slovenska i hrvatska policija migrante su odbijale na osnovi bilateralnog sporazuma koje su države sklopile 2006. godine. Njime je određeno vraćanje migranata prema skraćenom postupku.
Da je takvo postupanje sporno, zapazio je i ured pravobranitelja. Prema njihovom tumačenju, sporazum ne oslobađa policajaca od obveza da na svom poslu uvažava prava i slobode koje su zagarantovane slovenskim ustavom, zakonima i drugim propisima. Ako slovenska policija na slovenskom teritoriju koji posmatra slovensko-hrvatska patrola preda osobu hrvatskim sigurnosnim organima, iako je ona izrazila namjeru da zatraži azil, to je prema ocjeni pravobranitelja u suprotnosti sa zakonima o međunarodnoj zaštiti.
Praksa kršenja zakona o azilu postala je sustavna u Sloveniji
I civilno-društvena inicijativa Info Kolpa u izvještaju iz aprila ove godine utvrdila je da je "praksa kršenja zakonodavstva onemogućivanjem prava na azil" u junu prošle godine postala sistemska.
U junu prošle godine, nedugo nakon uvođenja spomenutog uputstva, udio onih koji su izrazili namjeru za dobivanje azila u policijskoj stanici u Črnomlju u samo jednom mjesecu smanjio se za 95 posto, s 98 posto na tri. Slovensku smo policiju zamolili za ažurirane podatke o tražiteljima azila za razdoblje od januara 2018. do jula 2019. godine (prema pojedinim stanicama granične policije), ali nam ih nisu dostavili. Objasnili su da bi prikupljanje podataka za njih značilo "neproporcionalno opterećenje".
Statistike ukazuju na ilegalne pushbackove
No postojeći službeni podaci iz policije pokazuju da je broj uloženih zahtjeva za međunarodnu zaštitu u prvoj polovici 2019. sličan kao u istom razdoblju lani, iako se broj nelegalnih prelazaka državne granice povećao za čak 47 posto. Još više, za čak 200 posto, povećao se broj migranata koje su slovenske vlasti na osnovu različitih međunarodnih sporazuma vratile u susjedne države. U istom razdoblju prošle godine (od januara do juna) protjerana je 1.117 osoba, a ove godine 3.534, od kojih je najviše, čak 98 posto vraćeno upravo na granicu s Hrvatskom.
Urša Regvar iz Centra PIC rekla je da neki podnositelji zahtjeva još uvijek svjedoče o onemogućavanju pristupa postupku za dobivanje azila, što potvrđuje njihova zapažanja i "upućuje na to da se pojedincima na granici još uvijek ograničava pristup zaštiti".
- Na paušalne i neosnovane pritužbe te vrste u prošlosti smo već nekoliko puta odgovarali i objasnili da smo svaki konkretan primjer koji nam je predstavljen detaljno provjerili - saopćila je slovenska policija.
Tajna uputa slovenskoj policiji
Da su policijski postupci na granici netransparentni te da se odvijaju sistemski i masovno, upozoravali su i novinari, aktivisti i nevladine organizacije. Sumnje su već prošle godine stigle do slovenskog pravobranitelja i informacijskog komesara. Nezakonitosti policijskih postupaka i moguće povrede ljudskih prava istražuje specijalizirano državno tužilaštvo. Istraga još nije završena. A državno tužilaštvo je upoznato i s ključnim dokumentom kojim je vodstvo slovenske policije u maju prošle godine svim policijskim stanicama odredilo kako postupati s migrantima i tražiteljima azila na granici. Donedavno taj je dokument još uvijek bio tajan.
- Sadržaj te upute javnosti nije u cjelini poznat jer je policija, uprkos odluci komesarke za informacije da je riječ o informacijama od javnog značenja, protiv javne objave - dodali su u Info Kolpi te objasnili kako je cijela stvar sada na sudu. Postupak još nije dovršen. I ove godine nastavljeno je sistemsko i kolektivno vraćanje tražitelja azila. Prikupili smo svjedočanstva koja to dokazuju.
Korenica - prisilni hostel za migrante
S druge strane granice, nedaleko od Nacionalnog parka Plitvice, jednog od najvažnijih hrvatskih turističkih odredišta, nalazi se gradić Korenica.
Pomalo zapušten i infrastrukturno neuredan, kao i ostala mjesta u ovom dijelu Hrvatske, Korenica iako blizu prirodnog bisera ne nalazi se na turističkoj ruti. No, sudeći prema izvještajima nevladinih organizacija zgrada tamošnje policijske stanice, birokratska trospratnica, postala je "privremenim smještajem” jedne druge vrste posjetilaca. Naime, u garaži iza te zgrade, policijska auta dovode strance koji se zateknu kako ilegalno borave na teritoriju RH. Usred dana ova zgrada i pripadajuća joj garaža, okruženi stambenom zgradom i privatnim kućama ničim ne odaju da su zapravo "prisilni hostel” za migrante, osim jednim hemijskim wc-om koji se nalazi s bočne strane dvorišta. Migrante koje otkriju tokom nezakonitog prelaska odvezu do policijske stanice, a nakon toga do zelene granice te protjeraju u Srbiju ili BiH.
- Je, dovode tu migrante - potvrdila je žena koju smo sreli u Korenici.
Zašto, kako i koliko ih ima, nije znala. No izvještaj nevladinih organizacija okupljenih u mreži Border Violence Monitoring, o "nezakonitim pushbackovima i nasilju na granicama" od aprila ove godine otkrio je šta se zapravo događa u toj policijskoj stanici, posebno u garaži koja se nalazi uz nju. Tamo ljude zadrže, s njima ružno postupaju, a nakon toga vrate ih u BiH.
Hrvatska policija izvođenje pushbackova uporno poriče. Ali, ne samo svjedočanstva izbjeglica, nego i niz fotografija te videosnimki dokazuju suprotno. A da se pri tome koristi sila, nedavno je potvrdila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Na nepravilnosti u ponašanju policije ukazuju i službene statistike, odnosno rupe u njima. Inicijativa Dobrodošli i organizacije Centar za mirovne studije te Are You Syrious, naime, pronašli su diskrepanciju u podacima. Godine 2018. godine granicu je nezakonito prešlo 8.207 osoba. Od njih je 1.438 vraćeno u treće države, 1.068 zatražilo je azil, a 536 osoba je zadržano. Dakle, postoje podaci o ukupno 3.042 osobe koje je hrvatska policija zadržala tokom nezakonitog prelaska državne granice.
- Gdje je onda preostalih 5.165 osoba i kako je policija s njima postupala? - pita se Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.
Izvještaj te organizacije pretpostavlja da je riječ o ljudima koje su u Hrvatskoj nezakonito odbili. Oni misle da policija ne bilježi sve koje uhvati. Tačna službena statistika o protjerivanju migranata hrvatske policije prema njihovom mišljenju ne postoji, a s obzirom na podatke koje su prikupile međunarodne institucije, smatraju da je hrvatska policija u susjedne države nezakonito vratila najmanje 10 hiljada ljudi.
"Gdje su ljudi?"
- Pitanje koje stalno postavljamo glasi: Gdje su ljudi? - kaže nam i Maja Kević iz Ureda javne pravobraniteljice, koji zaprima pritužbe o protivzakonitom vraćanju migranata u Srbiju i BiH.
Većina pritužbi u posljednjem godišnjem izvještaju pravobraniteljice obrađuje policijske postupke protiv migranata koji su uhvaćeni tokom nezakonitog prelaska državne granice, odnosno neposredno nakon toga. Ured pravobraniteljice saznao je i za interna pravila hrvatske policije, koja omogućuju izvođenje pushbackova. Jedno od njih je, navodno, usmena odredba iz kraja 2016. godine, a drugo je pismeni dokument od 15. februara 2018. godine.
Prema uputama glavnog direktora hrvatske policije, Marka Srdarevića, policajci nezakonite migrante, na koje nalete duboko na hrvatskom teritoriju, moraju poslati u policijsku stanicu područja na kojem su prešli granicu, a ne u policijsku stanicu koja se nalazi najbliže lokaciji gdje su ih našli.
Osim toga, istraživanje Ureda javne pravobraniteljice, kako nam je ispričala Kević, pokazalo je da postoji obrazac koji se daje migrantima i koji ukazuje da se prilikom njihove obrade ne postupa individualno.
- U tom obrascu stoji kako pristaju na povratak, kako ne traže prevodioca jer se mogu sporazumjeti pomoću google translatora, i slično - kazala nam je Kević. No to je protivno zakonskom procedurama jer bi osobe koje se tako nađu na teritoriju morale imati mogućnost zatražiti azil ako žele i trebalo bi im se pristupati individualno kako bi se saznalo zbog čega su se tu našle. Ti obrasci u stvari predstavljaju rješenja o odlasku koja upućuju da bi trebali napustiti granicu u roku od sedam dana. No da bi prešli granicu te osobe moraju imati valjane dokumente.
Kolektivna povreda ljudskih prava
- Migranti koji se nađu u ilegalnom prelazu uglavnom nemaju dokumente niti ih gdje mogu izvaditi u Hrvatskoj, a pogotovo ako ih se odvodi u udaljene policijske stanice gdje nema javnog prevoza i koje su slabo naseljene. Izdaje im se rješenje prema kojem trebaju napustiti granicu u roku od sedam dana s valjanim dokumentima koje ne mogu dobiti. Stoga smo zaključili, kako i stoji u izvještaju, da je razlog njihovog prevoženja u te prometno izoliranje stanice zapravo njihovo udaljavanje iz RH preko zelene granice - rekla nam je Kević i dodala kako je zapravo riječ o povredi ljudskih prava koja je s obzirom na brojnost postupaka vraćanja kolektivna.
- Njihova sistematičnost i dugotrajnost dokazuju da nije riječ o izoliranim slučajevima - rekla nam je Kević.
Slično kao slovensko, i hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova uprkos brojnim dokazima ustrajno negira nezakonita postupanja pograničnih policajaca. Nakon što je švicarska televizija u maju ove godine objavila snimke na kojima policajci na zelenoj granici tjeraju migrante prema BiH, hrvatski je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović izjavio:
- Riječ je o još jednom neprimjerenom pokušaju optužbi hrvatske policije koja uvažava hrvatske i evropske zakone.
