Njemačka kancelarka povodom godišnjice napada neonacista na tursku porodicu rekla je da Njemačka zbog svoje prošlosti i holokausta nosi posebnu odgovornost.
Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u utorak, na komemoraciji u Duesseldorfu povodom 25. godišnjice napada neonacista na tursku obitelj u Solingenu, u kojem je poginulo pet osoba, da su takvi napadi mogući i danas, istaknuvši da su napadi na strance sramota za Njemačku.
"Desni ekstremizam ni u kojem slučaju nije stvar prošlosti. I danas se ljude u našoj zemlji napada samo zato što su izbjeglice ili zato što drugačije izgledaju unatoč tomu što već godinama žive u Njemačkoj", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel na komemoraciji povodom napada na tursku obitelj u Solingenu, u kojemu je poginulo pet osoba, mahom žena i djevojčica.
Merkel je poručila da su takvi napadi "sramota za Njemačku", koji se ni u kojem slučaju ne smiju prihvatiti kao nešto normalno.
"Njemačka zbog svoje prošlosti i holokausta nosi posebnu odgovornost. Ovaj nas zločin protiv čovječnosti obvezuje da se svakodnevno zalažemo za suživot dostojan čovjeka", rekla je njemačka kancelarka.
Maas: 'Činimo li dovoljno?'
Na komemoraciji u Solingenu, gdje je u noći s 28. na 29. svibnja 1993. nekoliko mladih neonacista podmetnulo požar u jednoj zgradi nastanjenoj isključivo građanima turskog porijekla, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas pozvao je na više građanske hrabrosti u borbi protiv svakodnevnog rasizma.
"Činimo li dovoljno kad uočimo da, recimo, na radnom mjestu kolege bivaju zapostavljene samo zato što su stranci?", zapitao se Maas.
Na skupovima u Duesseldorfu govorio je i turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, koji je upozorio na to da su napadi poput onog u Solingenu prije 25 godina i danas mogući.
"Solingen nije ni prvi, a ni posljednji takav napad", rekao je Cavusoglu.
Neki su njemački mediji ukazali na to da situacija u današnjoj Njemačkoj sliči onoj početkom devedesetih, kada se dogodio niz brutalnih napada na strance.
Tada se zemlja nalazila na udaru izbjegličkog vala iz zemalja bivše Jugoslavije, a socijalna je situacija bila napeta zbog ekonomskih problema koji su nastali nakon pada Berlinskog zida, što je urodilo strožim zakonima o azilu.
Izvor: Agencije
