Svježi voćni sokovi
Voće se smatra zdravim za našu ishranu, a svježi sokovi su jednostavan način da unesemo dnevnu dozu voća. Ipak, u tečnom obliku voće izgubi većinu svojih korisnih elemenata poput vlakana, koja igraju ključnu ulogu u sprečavanju dijabetesa, bolesti srca i gojaznosti.
Nekontrolisano konzumiranje sokova zapravo može dovesti do pojave ovih zdravstvenih problema zbog količine šećera koju sadrže. Ustvari, neki od njih imaju isto šećera koliko i limenka gaziranog pića.
Zdravije je pojesti cijelu voćku, nego piti voćne sokove. Jedna voćka je dovoljna da vas zasiti i ispuni vašu potrebu za nečim slatkim, dok je za jednu čašu soka obično potrebno iskoristiti više voćki odjednom.
Slatkiši od žitarica
Iako su bogate hranljivim sastojcima, ovakve grickalice sadrže i velike količine šećera. Prema bazi podataka o hranjivim namirnicama, najpopularniji ovakvi slatkiši sadrže od 15 do 30 grama šećera po porciji.
S druge strane, ako se na pravi način izaberu, ove grickalice su savršen način da utolite glad i izbjegnete prejedanje, jer su porcije napravljene da budu dovoljne i sadrže dosta zdravih namirnica.
Idealna grickalica bi trebalo da sadrži tri grama vlakana, pet grama proteina i manje od 10 grama šećera.
Riba iz uzgoja
Divlja riba je bogata omega 3 masnim kiselinama, koje smanjuju rizik od bolesti srca ili moždanog udara. Ipak, to dosta zavisi od toga čime se riba hrani. Nažalost, ona riba koju kupujemo u supermarketima, obično ne dolazi iz okeana ili rijeka, već iz uzgajivačnica. Dakle, tu ne samo da im nedostaje zdrava ishrana, nego sadrže i hemijske dodatke koje uzgajivači dodaju da bi riba brže rasla.
Hrana bez masti
U prošlom vijeku hrana bez masti bila je pravo otkriće. Tako je bilo sve dok nutricionisti nisu shvatili da su proizvođači počeli da mijenjaju zdrave masti prerađenim šećerom kako bi zadržali prirodni ukus namirnica. Dakle, umjesto da imate ono što nazivaju zdravim obrokom, vi doslovno jedete skrivenu šećernu bombu.
Sada stručnjaci preporučuju mliječne proizvode koji su bogati vitaminima i zdravim mastima, poput seoskog sira ili grčkog jogurta, koji ne sadrže nikakve šećerne dodatke.
Žitarice
Žitarice su oduvijek smatrane jednostavnim rješenjem za zdrav i hranjiv doručak. Ipak, nemaju sve vrste žitarica jednako dobar efekat. Većina njih je napravljena od rafinisanih zrna. Tokom tog procesa, žitarice gube značajnu količinu vlakana i drugih sastojaka koji pomažu da ostanete siti.
Tu je i velika količina šećera koja im se dodaje da bi imale bolji ukus i bile privlačnije za djecu. Povećan unos šećera može prouzrokovati dijabetes, bolesti srca i gojaznost.
Umjesto žitarica, konzumirajte zobene kaše ili integralne žitarice, koje sadrže dovoljno vlakana da vas zasite i daju vam energiju.
Soja
Soja može da bude štetna za zdravlje ljudi, kao što je i za ekologiju. Većina soje je genetski modifikovana, što znači da ćete teško dobiti bilo koji od obećanih hranjivih sastojaka iz njih.
Drugi problem sa sojom je visoka koncentracija izoflavona, ili biljnih estrogena, koji povećavaju njihov nivo u tijelu i narušavaju menstrualni ciklus.
Iz istih razloga, uzimanje soje obično je povezano sa povećanom aktivnošću hormona štitne žlijezde, što može dovesti do neočekivanog gubitka težine, znojenja i otečenosti vrata.