Nakon odlaska na mjesto nesreće vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević izradio je pismeni nalaz o okolnostima pod kojima se tragedija desila.
Prema njegovom nalazu, Ejubović se kretao nedozvoljenom brzinom od blizu 165 kilometara na sat, izvršio je opasnu radnju skretanja iz lijeve u desnu traku, skrenuo suviše kasno pod opasnim uglom, nije se blagovremeno i pravovremeno prestrojio, a svemu je dodatno doprinijelo njegovo neiskustvo u vožnji i kretanju autoputem, te nedovoljno znanje i vještina.
"Optuženi je vozio dijelom autoputa s tri saobraćajne trake, dvije za vožnju pravo i jedna za skretanje. Na tom dijelu autoputa dozvoljena brzina kretanja vozila je 120 kilometara na sat. U trenutku nesreće nije bilo padavina, ali kolovoz je bio djelimično mokar zbog kiše koja je padala neposredno prije nesreće. Vozač je usljed neprilagođene brzine izvršio opasnu radnju skretanja pod žestokim uglom i poremetio težište vozila, pri čemu je došlo do klizanja i udara uslijed centrifugalne sile. Vozač je udario u stub lijevom bočnom stranom iza vozača. Vozilo je klizilo 16 metara i prešlo preko ograde", pojasnio je Kovačević.
Prema nalazu vještaka, da bi izvršio radnju skretanja udesno, Ejubović se na ovom dijelu autoputa morao kretati brzinom od 100 kilometara na sat s obzirom da je kolovoz bio mokar. Kovačević je dodao kako detaljnom analizom nisu primijećena ometanja Ejubovića na autoputu.
"Jedini propust u ovoj nesreći je propust vozača. Nema doprinosa drugih učesnika u saobraćaju", bio je jasan Kovačević.
Tim stručnjaka psihologije i psihijatrije, nakon višesatnog razgovora, ispitivanja i analize Ejubovića, u nalazu je naveo da je Ejubović psihički zdrav čovjek u periodu adolescencije te kako nije ovisnik o psiho-aktivnim supstancama.
Kod Ejubovića su primijećeni, navodi se u nalazu, depresivnost, anksioznost, elementi opsesivno-kompulsivnog poremećaja, osjećaja da ga drugi ne razumiju te osjećaj da je on upravu.
"Kroz razgovor smo zaključili kako Ejubović na autentičan i iskren način ispoljava žaljenje za djelo koje je počinio", kazao je vještak Omer Ćemalović te pojasnio tvrdnju iz nalaza: "Možete riječima reći da vam je žao što ste počinili neko djelo, ali niz gestikulacija, emocija, govora tijela i drugih manifestacija također mogu predstavljati žaljenje. Tokom razgovora s Ejubovićem koji je trajao četiri-pet sati, bilo je plača, nekontrolisanog znojenja, konfuznog pričanja, gestikulacija, crvenjenja, blijedila, podrhtavanja... Sve su to znakovi da osoba unutar sebe proživljava teške trenutke".
Sudska vještakinja Elvedina Dervović pojasnila je kako Ejubović nije mogao imati amneziju, kao što je tvrdio nakon nesreće.
"Zbunjeno i smeteno stanje ne može dovesti do amnezije. Može se desiti da se ne sjeća nekoliko sekundi, naprimjer, kada ga je neko izveo iz auta, ali ne može se pričati o amneziji jer nema pokazatelja za to. Može biti samo gubitak fragmenata sjećanja", kazala je Dervović.
Sudski vještak medicinske struke Hamza Žujo predstavio je svoj nalaz o detaljnim lakim i teškim povredama koje su u nesreći zadobile Ajla Ibrica, Nađa Neradin i Lejla Oruč.
"Sve su to uglavnom bile teške povrede opasne po život u predjelu glave i grudnog koša te razaranje jetre i slezene", kazao je Žujo nakon detaljnog iščitavanja svih povreda zadobijenih u stravičnij nesreći usljed koje tri djevojke izgubile život.
Naredno suđenje Ejuboviću zakazano je za 22. novembar kada bi odbrana trebala iznijeti svoje dokaze.
Nalazi vještaka: Nesreća u kojoj su poginule tri djevojke je propust Almira Ejubovića
Vještaci saobraćajne i medicinske struke danas su u Kantonalnom sudu u Sarajevu predočili nalaze u slučaju protiv Almira Ejubovića koji je izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su smrtno stradale tri djevojke, dok je jedna teško povrijeđena. Prema mišljenju vještaka, saobraćajna nesreća je propust Ejubovića koji, kako kaže nalaz, ispoljava žaljenje za djelo koje je počinio.
Izvor:
