Šahić: U BiH ima dovoljno mjesta za sve narode koji u njoj žive
Predsjednik HO "Merhamet" MDD Hajrudin Šahić izrazio je poštovanje svim učesnicima Akademije, kao i učesnicima Prvog Bošnjačkog sabora održanog prije 24 godine te naglasio značaj ovog historijskog datuma za sve Bošnjake u BiH i svijetu.
- Oni su donijeli historijsku odluku o vraćanju povijesnog imena Bošnjak, koje je našem narodu nasilno oduzeto, a naš jezik nazvali bosanskim jezikom - kazao je Šahić.
Svim Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestitao je Dan Bošnjaka.
- Mi s ponosom ističemo da smo Bošnjaci, ali smo, prije svega, državljani BiH u kojoj ima dovoljno mjesta za sve narode koji u njoj žive i koji je nose u svojoj duši i svome srcu. BiH je nedjeljiva, bit će i opstat će kao država ravnopravnih naroda i građana - istakao je Šahić.
Naglasio je kako je na Prvom Bošnjačkom saboru i "Merhamet" dao dragocjen doprinos, te dodao da su njegova ideja i osjećaj dobročinstva među Bošnjacima jači od namjera pojedinaca i grupa da ova organizacija nestane.
- Dokazali smo da je "Merhamet" neophodna i bitna institucija bošnjačkog naroda, njegovog duhovnog, kulturnog i socijalnog života te snažna demonstracija osjećaja solidarnosti prema čovjeku u nevolji, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost - kazao je Šahić.
Istakao je i to da je ono što "Merhamet" razlikuje od ostalih humanitarnih organizacija to što pomoć ugroženim narodima širom svijeta pruža neposredno, bez posrednika, gradeći mostove prijateljstva, na način da su do sada izgradili nekoliko obrazovnih institucija, prije svega u ime Bosne i Hercegovine.
- Poznate su akcije u Somaliji, Afganistanu, Pakistanu, Siriji, Palestini, Turskoj, Nepalu, Japanu, Sjedinjenim Američkim Državama, a evo sada i u Mijanmaru - istakao je Šahić. "Merhamet" ima dugogodišnje poslovne partnere i na istoku i na zapadu. Ova organizacija će za nepuna četiri mjeseca obilježiti 105 godina rada i postojanja.
- Stav tri bošnjačke organizacije, koje su upriličile ovaj značajan skup, jeste da će održavati kontinuitet, ne samo obilježavanja Dana Bošnjaka, nego će raditi i na afirmaciji i čuvanju identiteta Bošnjaka u BiH i u inozemstvu - zaključio je Šahić.
Nakon 120 godina, u sarajevskoj Vijećnici večeras se održava akademija povodom Dana Bošnjaka.
Organizacija akademije i manifestacije je rezultat tri krovne bošnjačke organizacije, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet".
Višestoljetno ime
Generalni sekretar VKBI-ja Emir Zlatar jučer je na konferenciji za medije pojasnio da je popisom stanovništva u BiH 2013. prvi put nakon više od stoljeća ime Bošnjak vraćeno u popis evropskih naroda.
- To je prilika da se nakon 120 godina na svečani način obilježi dan povratka Bošnjaštvu, odnosno Dan Bošnjaka koji se obilježava u svim državama bivše Jugoslavije u kojima su Bošnjaci nacionalne manjine - Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu, a matica bošnjačkog naroda je Bosna i Hercegovina - kazao je Zlatar.
Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima usvojena je 28. septembra 1993. godine na Prvom bošnjačkom saboru, a 1994. donesen je i zakon u kojem je naziv Musliman zamijenjen nazivom Bošnjak.
Predsjednik "Preporoda" Senadin Lavić kazao je da akademija nema konekcija, niti je rezultanta bilo kakvog sarađivanja s bilo kojim političkim strukturama, već isključivo projekt krovnih bošnjačkih institucija.
- Ovo je dan svih Bošnjaka u BiH i širom svijeta. Ako postoji neki skeptik, Bošnjaci slaveći svoj dan i poštujući svoje ime, ne izdvajaju se iz BiH, ne žele da se getoiziraju negdje u BiH, nego da su i danas kao i 1993. godine u teškim ratnim uvjetima jako odlučni za očuvanje i razvoj države BiH kao multietničke, evropske, demokratske i slobodne države - naglasio je Lavić.
Ratni uvjeti
Predsjednik "Merhameta" Hajrudin Šehić ustvrdio je da će kontinuitet manifestacije biti nastavljen te da se neće dozvoliti da „prođu 24 godine pa da se podsjećamo da ovdje postoje Bošnjaci".
- Nažalost, Bošnjaci održavaju sjećanje Prvi bošnjački sabor, odnosno Dan Bošnjaka, i u državama regije to je neradni dan za Bošnjake. Samo u BiH je to čak tabu tema, a stiče se utisak čak da nemamo pravo kazati da smo mi Bošnjaci. Imamo pravo da kažemo da postojimo ovdje, da smo većinski narod, uz dužno poštovanje i uvažavanje prema ostala dva naroda i manjinama u BiH - naglasio je Šehić.
Dolazak najavili brojni gosti
Dolazak na manifestaciju potvrdile su brojne bošnjačke organizacije iz regiona i svijeta, Crne Gore, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a među njima su i učesnici Prvog bošnjačkog sabora održanog 1993. godine.
Sabor održan 1993. ima povijesnu važnost
Prvi bošnjački sabor (zvan i Svebošnjački sabor), prema Wikipediji, održan je u sarajevskom hotelu „Holiday Inn“ 27. i 28. septembra 1993. godine. Organiziralo ga je Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Povijesno je važan jer je na njemu promijenjeno nacionalno ime. Muslimani su postali Bošnjaci, te je promovirano nazivanje jezika bosanskim imenom. Novo će ime biti prihvaćeno i priznato Dejtonskim sporazumom 14. decembra 1995.
Nakon Prvog bit će održan i Drugi bošnjački sabor, 18. jula 1994. Zasjedanju je prisustvovalo 377 sabornika i 80 poslanika iz okruga Tuzla, Doboj, Zenica, Visoko, Travnik, Mostar, Konjic, Bihać, Banja Luka, Zagreb i Goražde. Zasjedanjem je predsjedavao prof. dr. Enes Duraković, koji je na uvodnom izlaganju predstavio i predsjednika Inicijativnog odbora Aliju Isakovića, predsjednika Predsjedništva RBiH Aliju Izetbegovića, reisu-l-ulemu Mustafu ef. Cerića, prof. dr. Muhameda Filipovića te ministra vanjskih poslova RBiH dr. Harisa Silajdžića. Saboru su prisustvovali i turski, iranski i američki ambasador, američki izaslanik, predstavnici islamskih, katoličkih (Vinko Puljić) i pravoslavnih institucija...
Jedan od prisutnih novinara tog septembarskog dana je zapisao: "Noć u kojoj je zasjedao Sabor bila je presudna - zaspali smo kao Muslimani, probudili se kao Bošnjaci." Sabor je Deklaracijom okončao stoljetnu raspravu i nesporazume u vezi s terminom Musliman, koji je muslimansko stanovništvo na tom širem području po njihovom shvatanju lišavao svih prava koje je posjedovala svaka etnička grupa, kao što je pravo na svoju zemlju, nezavisnost, jezik, kulturu itd..
(Izvor: Avaz)
