Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na popisu 10 najzagađenijih gradova u Europi pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevlju (Crna Gora) te Skoplju, Tetovu i Bitoli (Makedonija).
WHO upozorava da se time nanosi golema šteta gospodarstvu i ljudima. Prema studiji WHO-a iz 2016. procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu poduzete nikakve mjere za suzbijanje atmosferskog zagađenja.
Među jako zagađenima je i Sarajevo, grad koji tijekom zime bude potpuno sakriven ispod gustog smoga iz kojeg jedino izviruje televizijski repetitor na brdu Hum. Svakim danom u Sarajevu prometuje oko 150.000 automobila koji su prosječno stari 18 godina. Zagađenju pridonosi i masovno grijanje na ugljen i drva te se u Sarajevu u zrak ispušta dim iz tisuća dimnjaka.
U Sarajevu, gradu s 340.000 stanovnika u kojem je gradski prijevoz u jadnom stanju, početkom prosinca je izmjerena prosječna prisutnost lebdećih čestica u zraku u iznosu od 320ug/m3, a u nekim je dijelovima grada premašivala 400ug/m3.
UN je u dokumentu iz siječnja 2018. naveo da se u BiH uslijed zagađenja zraka "svake godine izgubi 44.000 godina života". Također, cijena koja se plaća zbog izgubljenih dana na poslu i školi te zdravstvenih i ostalih troškova iznosi više od 21,5 posto BDP-a.
Problem zagađenja zraka muči i stanovnike glavnog makedonskog grada.
"Pročišćivači zraka se prodaju kao da se dijele slatkiši. Ljudi prazne svoje novčanike da bi barem kod kuće mogli udisati čisti zrak", kazao je prodavač u Skoplju.
Učiteljica Vesna Delevska tvrdi da je u Skoplju stanje "neizdrživo". Prema njezinim riječima, nikada nije bilo tako puno bolesne djece koja stalno kašlju.
Makedonski ministar zdravstva je objavio da će se za kronične bolesnike podijeliti 43.000 maski.
