Najveću prosječnu plaću u regiji imaju radnici u Sloveniji, a najmanju u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje analiza agencije Anadolija.
Naime, prema posljednjim podacima prosječna isplaćena plaća za juni u Sloveniji je bila 1.501,97 eura, Hrvatskoj 1.315 eura, Srbiji 855,82 eura (100.170 dinara-podaci za maj), Crnoj Gori 838 eura, Bosni i Hercegovini 702,51 euro (1.374 KM), a Sjevernoj Makedoniji 680,70 eura (41.939 denara).
Navodi se da je prosječna plaća za juni u Sloveniji iznosila 2.366,79 eura bruto (sa porezima i doprinosima), odnosno 1.501,97 eura neto (bez poreza i doprinosa). Bila je veća od plaće za maj nominalno za 1,0 posto, a realno za 0,6 posto.
Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine također je veća od plaće za prvo polugodište 2023. i to nominalno za 6,5 posto u bruto iznosu (odnosno za 3,5 posto realno), a nominalno za 4,0 posto u neto iznosu (realno za 1,1 posto).
Rast plaća na šestomjesečnoj razini u privatnom sektoru veći je nego u javnom sektoru.
U odnosu na plaću za maj, prosječna bruto plaća u privatnom sektoru manja je za 1,1 posto dok je u javnom sektoru porasla za 5,2 posto (u institucionalnom sektoru država, koja je dio javnog sektora, veća je za 6,3 posto). Glavni razlog tolikog povećanja plaća u javnom sektoru je usklađivanje vrijednosti platnih razreda za 3,36 posto od 1. juna 2024. (odnosno u iznosu od 80 posto rasta potrošačkih cijena robe u razdoblju decembar 2022.- decembar 2023.), što su predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine.
Ipak, prosječna mjesečna bruto plaća za prvo polugodište 2024. (u odnosu na plaću za isto razdoblje 2023.) u privatnom sektoru značajnije je porasla (za 7,6 posto) nego u javnom sektoru, gdje je veća za 4,4 posto. (u institucionalnom sektoru država je porasla za 3,8 posto).
U prosjeku najviša plaća za juni isplaćena je distribuciji električnom energijom, plinom i parom (3.630,28 eura bruto ili 2.241,33 eura neto), a najniža u ugostiteljstvu (1.746,26 eura bruto ili 1.142,43 eura neto).
Istovremeno u Hrvatskoj prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni iznosila je 1 315 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni 2024. iznosila je 1.819 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7 posto u odnosu na maj.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni isplaćena je u djelatnosti zdravstvene zaštite, u iznosu od 1.981 euro, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 845 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za juni bila je u djelatnosti proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 2.942 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 1.091 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,3 posto, a realno za 11,6 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za juni u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,4 posto, a realno za 11,7 posto.
Medijalna neto plaća za juni iznosila je 1.106 eura, a medijalna bruto plaća 1.498 eura.
U Srbiji rast bruto zarada u periodu januar-maj 2024. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 15,3 posto nominalno, odnosno 9,5 posto realno, dok je prosječna neto zarada veća za 15,2 posto nominalno, odnosno 9,4 posto realno.
U poređenju sa istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto zarada za maj 2024. godine nominalno je veća za 16,3 posto, a realno za 11,3 posto dok je prosječna neto zarada nominalno veća za 16,2 posto, odnosno 11,2 posto realno.
U Bosni i Hercegovini je prosječna plaća u junu bila veća za 57 eura u odnosu na prosječnu plaću isplaćenu u 2023. godini kada je iznosila 1.263 KM ili 645,71 euro.
Zabilježen je porast prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u odnosu na prethodni mjesec u sektorima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (21,1 posto), trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila i motocikala (5,4 posto) i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (4,5 posto).
