Hipertenzija ili povišen krvni pritisak spada u najčešće bolesti današnjice. Krvni pritisak je sila kojom krv u krvnim žilama tiska na zidove krvnih žila. Normalan krvni pritisak omogućava normalan protok krvi kroz krvne žile svuda u tijelu i dostavu kisika i hranjivih materija do svih organa u tijelu.
Precizni mehanizmi
Pad pritiska dovodi do kolapsa cirkulacije i smanjenja protoka krvi kroz tijelo, što remeti funkcije svih organa, zbog čega je vrlo važno da tijelo održava normalnu visinu pritiska.
U našem tijelu postoji niz vrlo preciznih mehanizama kojima se krvni pritisak drži na normalnim vrijednostima.
Nekoliko tih mehanizama aktivira se da nas odbrani od niskog pritiska, a neki služe za odbranu od previsokog krvnog pritiska.
Krvni pritisak izražava se preko dvije brojke: sistolički (ili gornji) pritisak je onaj koji se mjeri u momentu izbačaja krvi iz srca u cirkulaciju (u vrijeme srčanog „otkucaja“), a dijastolički (ili donji) je pritisak koji je u cirkulacijskom sistemu prisutan u vrijeme između dva otkucaja. Kada govorimo o visini pritiska, uvijek treba prvo reći vrijednost gornjeg, pa onda donjeg pritiska.
Normalnom vrijednošću smatra se krvni pritisak 120/80 mmHg. No, optimalan ili najbolji je pritisak koji je malo ispod te vrijednosti, npr. 115/75 mmHg ili 110/70 mmHg. Vrijednost 140/90 mmHg i više smatra se i stadijem hipertenzije ili povišenog krvnog pritiska i cilj antihipertenzivne terapije je držati prosječan krvni pritisak ispod 140/90 mmHg.
Stisnute arterije
No, ako se pokaže da pacijent tolerira i da dobro reagira na terapiju, treba pokušati spustiti pritisak ispod 130/85 mmHg, ako je to moguće.
Pojednostavljeno rečeno, hipertenzija znači da su sve arterije u tijelu stisnute. Terapijom pokušavamo opustiti arterije i na taj način ublažiti visinu krvnog pritiska.
