I upravo drugi parametri pokazuju kako zemlja, uz sve druge probleme, i demografski ubrzano propada, bilo da su u pitanju ekonomski, podaci o obrazovanju ili pak neki tehnički podaci. Bilo da je riječ o školskoj djeci, broju studenata ili pak registriranih vozila. Slijede Tuzla, Zenica… Jedan od najpreciznijih indikatora o ubrzanom iseljavanju ljudi je onaj o broju registriranih vozila koje imaju osiguravajuće kuće. Inače, u protekloj, 2020. godini u Bosni i Hercegovini bio je ukupno registriran 1,1 milion cestovnih vozila, što, u odnosu na 2019. godinu, predstavlja smanjenje od 67.020 vozila, odnosno od 5,7%. Vidljivo je da je u Federaciji BiH ukupno registrovano 671.108 cestovnih motornih i priključnih vozila ili 60,5% od ukupnog broja registriranih vozila na području BiH, u Republici Srpskoj 401.412 ili 36,2%, dok je u Distriktu Brčko registrirano ukupno 39.768 vozila ili 3,3%. U odnosu na 2019. godinu, kada je u FBiH ukupno bilo nešto više od 703.000 vozila, u prošloj godini, koja je doduše bila i pogođena koronavirusom, registrirano je čak 30.000 vozila manje. Naime, tokom 2020. godine registrirano je 671.108 vozila, što je za 4,54% manje u odnosu na godinu dana ranije. Najveći pad događa se Posavskom i Unsko-sanskom kantonu u kojem je posebno pogođen Bihać kao jedina veća sredina u kojoj je to slučaj u Bosni i Hercegovini. U Posavskom kantonu bilo je manje registriranih vozila za 17 posto, a u Unsko-sanskom 7,6 posto. Najmnogoljudniji Tuzlanskaii Zeničko-dobojski kanton imali su pad od 6,3 odnosno 4,5 posto.
U Sarajevskom kantonu je u samo jednoj godini bilo 3000 manje registrovanih vozila, a on je, zajedno s Hercegovačko-neretvanskim i Zapadnohercegovačkim, imali najmanji pad s nešto više od dva posto. Stručnjaci se slažu kako su rezultati posljednjeg popisa stanovništva i domaćinstva u Bosni i Hercegovini krajnje nerealni te da podaci o nešto više od 3,5 miliona stanovnika apsolutno nisu tačni.
Po tome popisu, Bošnjaka je bilo 1,76 miliona, Hrvata oko 544.000, a Srba nešto više od milion, dok se nacionalno nije izjasnilo 27.055 stanovnika, a 96.539 ih se deklariralo kao ostali. Kako je riječ o krajnje nerealnim projekcijama, a ne rezultatu ozbiljnog popisa, pokazuju podaci o broju djece u osnovnim i srednjim školama, što se smatra jednim od najvažnijih indikatora demografskih kretanja, ali i ukupnog broja stanovništva.
Naime, samo u Federaciji BiH broj upisanih prvačića bio je dvostruko manji nego prije deset godina. U odnosu na nešto više od 18.000 djece, što je čak u odnosu na godinu dana ranije manje za tri posto, a na razdoblje od prije deceniju predstavlja pokazatelj potpunog sloma. Naime, za razliku od ove školske godine, u onu 2011./2012. upisalo se gotovo 36.000 djece. Identična su kretanja i u srednjim školama.
Važan odgovor oko ukupnog broja stanovništva u BiH daju i popisi birača te odziv na glasovanje. Nezaposleni otišli Naime, na razini cijele BiH broj birača navodno iznosi 3,2 miliona, dok BiH danas nema ni toliko stanovnika. Prema procjeni Doing Bussinesa iz 2019. godine, ima ih oko 2,7 miliona. Čak i ekonomski pokazatelji govore da su rezultati popisa pučanstva iz 2013. nategnuti. Naime, vlasti stalno tvrde kako se u ovoj godini smanjio broj nezaposlenih. Prema podacima, broj nezaposlenih smanjen je s 311.000 na 185.000 u samo pet godina, dok broj zaposlenih nije porastao.
To se očito dogodilo zbog iseljavanja. I dok podaci UN-a navode kako bi se BiH u sljedećih 30-ak godina mogla suočiti s time da u njoj neće biti ni 2,5 miliona stanovnika, dr. Žarko Dugandžić, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji predaje populacijsku politiku te demografiju, tvrdi kako je to već sada slučaj. Po njegovim navodima, ovaj trend nastavlja se te prijeti potpunim slomom za sve narode i državu BiH.
