U nedjelju, 6. maja, na 68. godišnjicu „Cazinske bune“, po prvi put će ovaj historijski događaj biti obilježen prigodnim programom i u Velikoj Kladuši.
U organizaciji Inicijative „Kladuša je naša“ održaće se historijski čas pod nazivom „Cazinska buna 1950. i Velika Kladuša“, na kojem će gosti biti Vera Kržišnik-Bukić, historičarka koja je prva detaljno istražila i obradila događaje vezane uz Cazinsku bunu, te Ahmet Čović, sin Ale Čovića, jednog od vođa ustanka iz 1950. godine.
Historijski čas će se održati u Hotelu Konak s početkom u 14 sati. Cazinska buna je bio ustanak seljaka sa šireg područja Cazina, Velike Kladuše i Slunja koji se odigrao 6. maja 1950. godine. Kao povod se najčešće navodi nepravedan i prisilan način otkupa poljoprivrednih proizvoda. Seljačko stanovništvo koje se pobunilo brzo je savladano od strane represivnog državnog aparata (milicije, vojske i obavještajne službe).
Najmanje 14 lica je ubijeno na terenu bez ikakvog suđenja, na smrtnu kaznu je osuđeno 18 lica, a nad šestoricom su smrtne presude i izvršene, dok je na visoke vremenske kazne osuđeno 275 ljudi, a oko 700 članova porodica ustanika preseljeno na područje općine Srbac. Cazinska buna je bila tabu ili zabranjena tema sve do 1991. godine kada je knjiga “Cazinska buna 1950.” autorice Vere Kržišnik-Bukić „probila“ gotovo poljustoljetnu tišinu o ovom događaju. Općinsko vijeće Cazina je 2011. godine usvojilo Rezoluciju o osudi državnog zločina nad civilnim stanovništvom i rehabilitaciji žrtava.
Godinu kasnije Rezolucija je usvojena i u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Zajednička dženaza svim žrtvama klanjana je u Cazinu 2012. godine. Zajedno s usvajanjem Rezolucije u Općini (sada Gradu) Cazin, 6. maj je proglašen Danom sjećanja na Cazinsku bunu i žrtve komunističkog režima stradale u Cazinskoj krajini 1950. godine. „U Velikoj Kladuši do danas ni na koji način, ni institucionalno ni formalno ni neformalno, nije obilježavana godišnjica Cazinske bune. Ovogodišnjim simboličnim činom obilježavanja godišnjice bune, želimo odati počast svim žrtvama te hrabre borbe seljaka protiv nepravde i za očuvanje svog dostojanstva, te dati ovom datumu mjesto u kladuškoj kulturi sjećanja koje i zaslužuje. Stoga pozivamo sve građane krajiških općina, predstavnike lokalnih i kantonalnih vlasti da prisustvuju historijskom času u nedjelju“, navode organizatori iz Inicijative „Kladuša je naša“.
