Natalija Kosović je tijekom ovog tjedna u više navrata kamerom hvatala ovaj komet, a jučer ju je dočekao nesvakidašnji prizor – pozadinu kometa osvjetljavali su noktilucentni oblaci.
Noćni svjetleći oblak (NLC) najviši je oblak na Zemlji, a obično se pojavljuje na visokim zemljopisnim širinama. Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Očarava publiku svojim sjajem i bojama, slično kao i polarna svjetlost, ali u manjem intenzitetu.
Sve učestalija pojava ovakvih oblaka nije baš dobra vijest, no o tome ćemo nakon što predstavimo komet što ovih dana krasi naše nebo i popričamo s amaterskom astronomkinjom Kosović.
Komet otkriven ove godine
Prema stranici Skyandtelescope, Neowise je 3. srpnja imao bliski susret sa Suncem i prošao pored njega na udaljenosti od 44 milijuna kilometara, što je prosječno 14 milijuna kilometara bliže Suncu nego orbita planeta Merkura.
Zbog toga se početkom ovog tjedna mogao na sjevernoj polutci promatrati u pravom sjaju od oko +1.0 magnitude. Ovaj komet otkriven je nedavno, 27. ožujka ove godine, a ime je dobio prema NASA-inom svemirskom teleskopu Near-Earth Object Wide-field Infrared Survey Explorer (NEOWISE), koji ga je prvi uočio.
"Komet C/2020 F3 Neowise je već nekoliko dana vidljiv iz naših krajeva i sama sam ga do sada 2 puta fotografirala. Kako se u jučerašnjem danu izmijenila kiša pa bura htjela sam iskoristiti takve atmosferske uvjete da ga pokušam bolje dokumentirati. Velebit, planina koju obožavam, ovih dana do sada mi je ustvari zadavao glavobolju jer je nama iz Zadra u smjeru u kojem se i komet trenutno nalazi pa je to značilo da dobar dio vremena kad je komet vidljiv ne mogu iskoristiti. I to je upravo onaj bolji, tamniji dio noći“ , ispričala je Natalija Kosović za Indeks.
"Međutim znala sam da se komet ipak malo 'podignuo' i upravo sam taj Velebit jutros htjela iskoristiti kao dominantni dio kadra sto mi se već nakon prve fotografije u 3.30 ujutro činilo odličnim. Nakon 15 minuta fotografiranja uočila sam formiranje noktilucentnih oblaka što me je dodatno oduševilo jer su pojava koju ne viđamo toliko često. Da sam tražila bolju kulisu za fotografiju teško da bih ju mogla naći.
U svakom slučaju, tko god ima priliku narednih dana neka navije budilicu malo ranije i potraži na sjeveroistoku ovaj prekrasan svemirski objekt. U uvjetima u kakvima sam i sama bila rano jutros moguće ga je sasvim lijepo vidjeti i golim okom, ali za potpuni dojam poslužit će dvogled“, dodala je.
Što je problematično kod tako lijepih oblaka?
Mnogi će se upitati zašto je članak započeo upozorenjem, sugerirajući da pojava ovako zanimljivih oblaka nije dobra vijest. Pogotovo čitateljima neće biti jasno u čemu je problem ako se takva vrsta oblaka pojavljuje svakih par godina.
No stvar je u tome što se oni pojavljuju sve češće, odnosno sele se južnije. Njihova prisutnost nad ovim zemljopisnim širinama nije iznenadila samo hrvatske građane već je privukla pozornost znanstvenika diljem svijeta.
Obično sjaje iznad polova
Zapanjujući oblaci, piše Science Alert, koji se formiraju u najvišim dijelovima atmosfere, prošlog su se ljeta pojavili diljem Europe i SAD-a. Inače se vide samo oko polova, ali su 2019. napravili pravu predstavu na noćnom nebu i viđeni su na dosad najnižim geografskim širinama.
Budući da je zrak u mezosferi rijedak, ondje mora biti mnogo hladnije od 0 °C da bi se voda zamrznula, točnije za to je potrebna temperatura oko -120 °C. Tako niske temperature u mezosferi bilježimo samo ljeti oko Sjevernog ili Južnog pola.
To zapravo znači, što zvuči pomalo čudno, da je područje atmosfere koje je stalno na suncu zapravo njen najhladniji dio. To je zato što se u mezosferi zrak giba s pola gdje je ljeto prema onom gdje je zima.
Voda se pojavljuje u noktilucentnim oblacima tako što se ili transportira u mezosferu iz nižih dijelova atmosfere ili se formira kada se metan u mezosferi raspada zbog apsorpcije sunčevih zraka.
Uzrok sve češćoj pojavi ovih oblaka na našim geografskim širinama može biti posebice vlažna mezosfera, ali i emisije stakleničkih plinova. Tijekom proteklih 130 godina ispuštali smo sve više metana u atmosferu, što znači da se u mezosferi proizvodi više modula vode.
Istovremenu pojavu kometa i noktilucentnih oblaka snimili su i drugi hrvatski amateri astronomi, poput Vedrana Vrhovca iz astronomskog društva Beskraj (slika dolje).
