Ne postoje zakonske smetnje, ali ni ustavne prepreke da bi osoba koja je optužena za neko krivično djelo ili nepravomoćno osuđena, koristila svoje biračko pravo. To je više pitanje moralne odgovornosti koje naši političari očito nemaju. Što je najgore, ovakve stvari ne smetaju ni biračima koji su u pojedinim sredinama svoje povjerenje ukazali osobama sa kriminalnim dosjeom.
PERAČ RADELJAŠ
Tako, ne postoje ni zakonske smetnje da Esed Radeljaš, koji je u januaru 2019. osuđen na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i pranja novca, ne bude načelnik Općine Foča u Federaciji BiH (Ustikolina). Istom presudom mu je zabranjeno da dvije godine radi u upravnoj i državnoj vlasti, ali ni to nije prepreka, jer presuda nije pravomoćna.
Vehid Šehić iz Koalicije "Pod lupom" kaže da je to persumpcija nevinosti na koju se stalno pozivaju.
"Ukoliko sud potvrdi tu presudu njemu automatski prestaje mandat. Da imamo drugačiji politički sistem onda bi on zbog odgovornosti podnio ostavku", ističe Šehić.
Apsurd je i to da je Radeljaš u junu pred Općinskim sudom u Sarajevu na osnovu sporazuma o priznanju krivice osuđen na godinu zbog krivičnog djela davanje nagrade ili drugogo oblika koristi za trgovinu uticajem. Podnio je zahtjev da ovu zatvorsku kaznu zamijeni novčanom i udovoljeno mu je.
"Znao je šta radi. Planirao je kandidaturu i bilo mu je poznato da ukoliko zamijeni zatvorsku kaznu novčanom to će biti završen slučaj i onda dalje ne postoje zakonske smetnje", kaže naš izvor.
U ovom predmetu bila su osuđena i njegova djeca Amra i Admir, koji su se još ranije nagodili sa Tužilaštvom KS, te su osuđeni na 10, odnosno šest mjeseci.
Šehić dalje pojašnjava da "naš zakon dozvoljava da osobe koje dobiju do godinu zatvora ili manje mogu da je zamijene novčanom".
- U RS-u to ne može za određena krivična djela. Treba mijenjati krivični zakon BiH i onemogućiti da se za određena krivična djela zatvorska kazna može pretvoriti u novčanu", ističe Šehić, dodavši da je problem što se "zakoni donose radi njih".
Šehić dodaje da nije postojala zakonska prepreka da Radeljaš bude kandidat, a istovremeno podsjeća na "zapadnu demokratiju i slučaj kada je predsjednik Njemačke zbog optužbe u korupciju podnio ostavku iako je kasnije dokazao svoju nevinost". Podsjetimo, radi se o bivšem predsjedniku Savezne Republike Njemačke Christianu Wullfu kojeg su 2012. optuživali da je bio umiješan u korupciju u vrijeme kada je bio premijer Donje Saske. Wullf je od početka negirao svoju umiješanost, ali je ipak dao ostavku na mjesto predsjednika. Kasnije je dokazao nevinost.
Ali, naši političari, kao što znamo, nemaju ni približno sličan osjećaj za političku odgovornost.
ZATVORSKA KAZNA I TIJESNA POBJEDA
Slična situacija je i sa novim/starim načelnikom općine Bugojno Hasanom Ajkunićem. On je u oktobru ove godine osuđen na 10 mjeseci zatvora zbog optužbe da je od 2011. do 2016. zloupotrijebio položaj u sticaju sa krivičnim djelom povreda ravnopravnosti u zapošljavanju.
Iz Kantonalnog tužilaštva SBK potvrdili su za Žurnal da je na ovu presudu uložena žalba i da žalbeni postupak još nije okončan.
Ajkunićeva pobjeda na ovim lokalnim izborima bila je tijesna i protukandidata iz Nezavisnog bloka Asmira Karadžu pobijedio je sa razlikom nešto više od dva posto. Ajkunić je imao 4.985 glasova, a Karadža 4.650.
Uprkos raznim optužbama za korupciju, još jedan načelnički mandat u Velikoj Kladuši osvojio je i Fikret Abdić. On je u junu uhapšen u okviru akcije Mreža zbog sumnje da je sa još nekoliko osoba počinio više produženih krivičnih djela zloupotrebe položaja položaja ili ovlaštenja i povrede ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti. No, krajem oktobra je pušten iz pritvora kako bi učestvovao u političkoj kampanji.
Osim toga, Abdić je osuđivan i zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. Zatvorsku kaznu od 15 godina služio je u Puli, a nakon odsluženja dvije trećine, pušten je na slobodu.
Prema prvim preliminarnim rezultatima, Semir Efendić je najvjerovatnije dobio još jedan načelnički mandat u Općini Novi Grad. Ali, i on se suočava sa optužbom zbog saobraćajne nesreće u Sarajevu u kojoj je poginuo pješak. Optužnica je potvrđena u julu ove godine, ali suđenje nije počelo do danas jer je nadležni sudija zbog loma bio na dužem bolovanju. Uskoro bi, saznajemo, trebao početi raditi pa se očekuje zakazivanje prvog ročišta.
SLUČAJ RADUN
U Vlasenici je pobjedu za načelničko mjesto ubjedljivo obnovio Miroslav Kraljević, kojem se od oktobra 2019. u Sudu BiH sudi zbog optužbe za ratni zločin. I ranije je bio osuđivan u Zvorniku zbog otmice, a na osnovu sporazuma o priznanju krivice novčano je kažnjen.
Vehid Šehić također naglašava da je potrebno mijenjati Izborni zakon i u tom pravcu i Koalicija pod Lupom će imati niz prijedloga.
Što se tiče Izbornog zakona BiH on, između ostalog, predviđa da u središnji birački spisak ne može biti upisana "nijedna osoba koja je na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju i nijedna osoba koja je pod optužnicom, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred sudom".
Osim toga, kandidati ne mogu biti ni osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne po presudi bilo kojeg suda u BiH, ili van naše zemlje.
Podsjetimo i na situaciju sa bivšim načelnikom Bosanskog Grahova Duškom Radunom, kojem je CIK u septembru 2019. oduzet poslanički mandat u Skupštini Kantona 10 i mandat delegata u Domu naroda Parlamenta FbiH, a nakon što je pravosnažno osuđen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.
Radun je od 2015. do 2018. godine bio načelnik Opštine Grahovo, a presudom Opštinskog suda u Livnu osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. Opštinski sud u Livnu presudom je odredio da se od Raduna oduzme 23.530,50 KM, odnosno imovinska korist pribavljena krivičnim djelima. Zatvorsku kaznu zamijenio je novčanom kaznom te u predviđenom roku uplatio dodatnih 24.000 KM.
