Hamdija Pozderac, bosanskohercegovački političar, predsjednik predsjedništva SR Bosne i Hercegovine i predsjednik Ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih godina. Hamdija se rodio 15. januara 1924. godine u Cazinu. Imao je tri brata Hakiju, Sakiba i Ismeta, te četiri sestre, Bekiru, Fatimu, Sadetu i Zuhru.
Još za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja Hamdija se uključio SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih funkcija i vojnih dužnosti. U 8. krajiškoj narodnooslobodilačkoj udarnoj brigadi bio je sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, a zatim član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu. Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.
Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Od 1965. godine je bio član CKSKBiH. Pozderac je bio poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, od 1971-74. predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od 1971-78. godine predsjednik Skupštine SRBiH. Bio je član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH. Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva, dao je ostavku zbog afere Agrokomerc i odlučio da se povuče iz političkog života Jugoslavije.
Bio je visokoobrazovan, a završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu 1959. godine. Izdao je niz publicističkih i naučnih djela, a od 1961. godine je predavao opću sociologiju na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Hamdija Pozderac se u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritiziran jeste bilo njegovo protivljenje boljem organiziranju Muslimana, ali je to, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organiziranju i sprječavanju širenja nacionalizma u Bosni i Hercegovini.
Njegovo uklanjanje sa političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je Bosna i Hercegovina ikada za vrijeme komunizma imala, se može jedino dovesti u vezu sa njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na nemijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine, koji su dali Muslimanima status naroda unutar SFRJ.
Ratni zločinac Vojislav Šešelj napada 1979. Hamdiju Pozderca, nakon što je navodno otkrio plagijat u jednom magistarskom radu. Napad nije uspio i sam Šešelj je kasnije izjavio da je time želio skrenuti pažnju CK od Nenada Kecmanovića.
„To je bio način da pomognem Nenadu Kecmanoviću, protiv koga je krenula lavina optužbi iz Centralnog komiteta zbog njegovih napisa u beogradskom Ninu, pa sam ja na taj način pravio neku ravnotežu i krenuo direktno na Hamdiju Pozderca, što je Hamdija i shvatio“, izjavio je nakon svega Šešelj.
Godine 1987. počinje afera Agrokomerc, koja je teško pogodila rukovodstvo SR BiH. Preduzeće Agrokomerc izdavalo je mjenice bez pokrića. Fikret Abdić, Hakija Pozderac, Ibrahim Mujić i drugi se hapse pod optužbom "kontrarevolucionarnog djelovanja" prema članu 114. Krivičnog zakona SFRJ. Mediji u SR Srbiji opširno su izvještavali o aferi. U drugim republikama, s izuzetkom SR Slovenije, se uopće nije osvrtalo na slučaj Agrokomerca. Jedan od glavnih zagovarača, koji su zahtijevali Hamdijinu ostavku, bio je Vojislav Šešelj. Hamdija Pozderac podnosi 12. septembra 1987. ostavku.
Politički pad i iznenadnu smrt Hamdije Pozderca mnogi povjesničari dovode u vezu s njegovim s njegovim radom u Komisiji za promjene Ustava Srbije.
Pozderac je bio na čelu Komisije za promjenu Ustava Srbije i skupa s Ivanom Stambolićem dogovorio na koji će se način situacija organizirati i riješiti u Srbiji između Srbije i njenih pokrajina Vojvodine i Kosova.
Najvjerovatnije da je to bio okidač srbijanskih nacionalista i tajnih službi da se otvori afera „Agrokomerc“ i da se napadne bh. rukovodstvo, a na koncu udar na samog Hamdiju.
Hamdija Pozderac bio je jedan od najvećih sinova koje je Krajina dala, a nosilac je i brojnih odlikovanja, poput:
Partizanske spomenice 1941.
Ordena za hrabrost
Ordena zasluga za narod
Ordena bratstva i jedinstva
Ordena Republike
Ordena jugoslavenske zastave sa lentom
Ordena junaka socijalističkog rada
Nagradu ZAVNOBiH-a.
Zanimljivo je kako su i Hamdijini preci Nurija i Devleta Pozderac tokom Drugog Svjetskog rata spasili veliki broj Jevreja, a 2013. godine zbog toga i posthumno odlikovani ordenom "Pravednika među nacijama" od strane vlade Izraela.
Pozderci su kao politička dinastija gotovo nestali zajedno s nestankom socijalizma, a najpoznatiji potomak iz dinastije Pozderaca je nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić. Vuk je unuk diplomate Šerifa Buljubašića i Sadete Pozderac, jedne od četiri kćerke Nurije Pozderca. Hamdija Pozderac je preminuo na današnji dan, 6. aprila 1988. godine. Neka mu je vječni rahmet.
