U Bosni i Hercegovini ponovo je aktuelna priča o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, a nakon što je američki predsjednik Joe Biden proširio 8. juna opseg vanrednih mjera za države Zapadnog Balkana proglašenih odlukom iz 2001. godine, kao i kriterije za uvođenje američkih sankcija.
Iz Ambasade SAD-a u BiH se ističe kako je ažuriranje zasnovano na želji da se unaprijedi režim sankcija kako bi se u obzir uzeli važni događaji na regionalnom nivou, poput Prespanskog sporazuma iz 2018. godine, te Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
U javnosti se, doduše šapatom, spominju moguća imena osoba koja će završiti na Crnoj listi, a niti jedno od njih nije idejni tvorac kriminala, korupcije, uvođenje kineskih i ruskih investitora, nego puki operativni više kriminalne politike.
Upravo zbog toga skeptici ističu da stavljanje na Crnu listu SAD-a takvih osoba neće doprinijeti boljem razvoju i sigurnosti, jer glavni ostaju da vladaju, a nađu nove operativce, kojima u budućnosti prijeti ista sudbina. Zato se s pravom pitamo kada će oni koji su uspostavili takav sistem biti kažnjeni.
Primjera je mnogo. Jedan od njih je i Dragan Čović. Izvori iz diplomatskih krugova smatraju već duže vrijeme da je Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkog HDZ-a vrlo blizu američkim sankcijama. Retorika Čovića, podjednako je negativna kao i Dodikova, ali Milorad Dodik je na listi, a Čović takvo što je izbjegao.
Analitičari primjećuju da predsjednik HDZ-a čak i prednjači u odnosu na lidera SNDS-a.
Izmjene Izbornog zakon BiH kako ih traži Dragan Čović donijele bi nove etničke podjele u BiH. Primjerice, Čović traži da člana u Predsjedništvu BiH mogu izabrati samo Hrvati iz Hercegovine, koja se smatra izbornom bazom HDZ-a, dok bi ta mogućnost bila oduzeta bosanskim Hrvatima. Po istom principu Čović želi urediti izbor delegata u Federalni dom naroda. To bi, upozoravaju iz lijevo i građanski orijentiranih stranaka, značilo uvođenje trećeg entiteta u BiH, što je suprotno Dejtonskom sporazumu. Uspostava zasebne teritorijalne jedinice u BiH bio je ratni cilj hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što je Haški tribunal ocijenio kao udruženi zločinački podhvat, kojim se dio BiH nasilnim putem želio pripojiti Hrvatskoj.
Kada je riječ o interesima SAD na način da se u BiH ne dovode investitori iz Kine i Rusije Čović također narušava takav stav. To su unutar BH Telecoma činili i neki kadrovi SBB-a dovođenjem kompanije Huawei u BiH, pa je nelogično da samo potpisnici, a ne direktni pregovarači završe na Crnoj listi!?
Moglo bi se reći da osobe koje će Amerika staviti na ovu nepopularnu listu bi zapravo trebali biti predmetom bh. pravosuđa, ali svaka akcija izostaje.
Kako je moguće da pravosuđe donese presudu protiv portala Buka za klevetu u tužbi Šprića nakon pisanja o korupciji? Presuđeno je da Buka mora platiti 6 hiljada KM za uvredu Špirića.
Podsjetit ćemo da Gordana Tadić nije preduzela ništa da procesuira Nikolu Špirića zbog afere “Ušće”, kada je zaštitio sumnjive rabote vojnog obavještajca iz Srbije, koji je za srpsko-ruske interese snimao tvornice namjenske industrije u BiH, čak i Američku ambasadu u Sarajevu.
Špirić je razotkrio istragu OSA-e i tako brutalno zaštitio ljude koji su se bavili antiustavnim i, reklo bi se, terorističkim aktivnostima u BiH. Ali, ni godinama poslije Gordana Tadić nije poduzela ništa da se procesuira Nikola Špirić koji je direktno otkrio tajnu operaciju bh. sigurnosnih službi, zloupotrebljavajući svoj položaj u institucijama države.
Tužilaštvo BiH odbacilo je i najmanje 15 krivičnih predmeta protiv Milorada Dodika. Tadićka je javno rekla da neće biti procesa protiv Milorada Dodika. Među tim predmetima protiv Dodika su izazivanje rasne i vjerske mržnje lidera RS-a, napad na ustavni poredak, organizirani kriminal, pranje novca, mito...
Glavna tužiteljica nije htjela donijeti naredbu o provođenju istrage protiv komesara Ilije Lasića, nakon onog sramnog pokušaja državnog udara zbog običnog smještaja izbjeglica u centar Salakovac.
Bojim se da ovakvim radom Tužilaštva BiH i sistemom kojim SAD stavlja osobe na Crnu listu Bosna i Hercegovina neće imati koristi.
Upravo zato smatraju dobri poznavaoci prilika na Crnu listu trebalo je staviti i neke pravosudne moćnike, koji ruše državu jednako efikasno kao i njihove političke mecene iz HDZ-a i SNSD-a.
Piše: A. Čorbo-Zećo
