Pola godine, osam mjeseci traju sve moguće provjere, sve ih položiš sa sjajnim rezultatima, fizičke pripreme odradiš među boljima, prođeš pismeni test znanja, intervju, ljudi ti već čestitaju na novom poslu jer znaju koliko si želio postati policajac. I onda hladan tuš, nakon liječničkog pregleda odbiju te zbog tetovaže” govori razočarano mladić iz Mostara (podaci poznati redakciji).
U januaru ove godine, MUP HNK raspisao je natječaj za prijem 130 novih službenika u činu policajac
Konkurs se provodio prema pravilniku iz 2015. godine prema kojem je zaista, među svim ostalim eliminatornim stanjima, koja uključuju različite vrste bolesti, psihičkih stanja, ovisnosti i poremećaja navedeno i kako su veće i/ili neprimjerene tetovaže na vidljivim dijelovima tijela (glava, vrat, podlaktice i šake) smještene među kožne bolesti zbog čega liječnička komisija ima pravo odbiti kandidata.
Gotovo identičan propis imala je i susjedna Hrvatska, međutim isti je nakon žalbe Andrije Krivaka iz Zagreba 2010. godine poništen nakon procesa koji je trajao sve do 2018. godine
Hrvatska ukinula diskriminirajuće pravilo 2018. godine.
Prema tadašnjem pravilniku, tetovaže su bile tretirane kao medicinski uvjetovana kontraindikacija ispunjavanju uvjeta posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti osobe koja se prima u policiju i policijskog službenika za obavljanje policijske službe.
Prema tome osobe koje imaju tetovažu na vidljivom mjestu, koje ne prekriva ljetna policijska odora kao i tetovažu neprimjerena sadržaja, ne ispunjavaju potrebna mjerila zdravstvene sposobnosti za primanje u državnu službu ili na školovanje za policijskog službenika.
Krivak je u svojem obrazloženju istaknuo kako se tim pravilnikom tetovirani kandidati na zdravstvenom pregledu ocjenjuju zdravstveno nesposobnim te kako ih se ne prima u službu odnosno na školovanje.
Istaknuo je i kako se time krši Ustavom zajamčeno pravo na jednakost odnosno na zabranu diskriminacije kako i pravo svih državljana RH da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne službe RH.
“Sadržaj tetovaže svakako nam može reći nešto o osobnosti (ličnosti) tetovirane osobe, posebice o crtama osobnosti, točnije motivacijskim osobinama kao što su stavovi. Ipak, zbog trajnosti tetovaže ne možemo znati jesu li ti stavovi još uvijek onakvi kakvi su bili u trenutku tetoviranja. (…) Budući da se čovjekovi stavovi mijenjaju kroz život, nedopustivo je da netko zbog stavova koje je imao u mladosti ili naprosto zbog trenutka nepromišljenosti ispašta čitav život, pogotovo ako uzmemo u obzir da i počinitelji kaznenih djela imaju pravo na rehabilitaciju.
Navedenom treba dodati i činjenicu da niti tetoviranje nije što je nekad bilo i da je ono danas najobičniji ‘globalni pomodarski trend”, poručio je, između ostalog, Krivak u svojem prijedlogu Ustavnom sudu.
Sud je presudio kako Ministarstvo u svojem očitovanju nije iznijelo ili obrazložilo razloge koji bi tretiranje tetovaža kao medicinski uvjetovane kontraindikacije za prijem ili obavljanje policijske službe utemeljilo na stajalištu medicine ili struke. Sud je ocijenio da je spomenuti Pravilnik po svom sadržaju prekoračio granice te je isti prestao važiti 31. 12. 2018.
Na temelju te odluke tetovaža više nije diskvalifikacijski kriterij za prijem u policiju, barem ne sa zdravstvenog aspekta jer nije medicinski uvjetovana kontraindikacija. Takva odluka sprječava diskriminaciju kandidata za prijam u službu ili na školovanje u policiji Republike Hrvatske, ali i otvara pitanje ocjene primjerenosti određenih tetovaža za obavljanje policijskog posla. Komisija koja obavlja liječnički pregled, kandidata s tetovažama upućuje na povjerenstvo od 12 članova, koje odlučuje o primjerenosti sadržaja prikazanog tetovažom te o prijamu takvog kandidata.
