PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ
Održavanje lokalnih izbora u BiH još uvijek je neizvjesno zbog neusvajanja budžeta institucija BiH, što nije spriječilo pojedine političke subjekte da već krenu sa prevarama i malverzacijama. Prema informacijama sa kojima raspolaže Fokus zloupotrebe čine politički subjekti koji se prijavljuju kao učesnici izbora, a Centralna izborna komisija BiH zbog tih, ali i drugih zloupotreba u izbornom procesu planira sastanak s predstavnicima tužilaštava i policijskih agencija u BiH. Naime, CIK je došao do saznanja da su neki politički subjekti pri dostavljanju dokumentacije Komisiji, među kojima su i potpisi podrške za učešće na lokalnim izborima, zloupotrijebili i potpise osoba koje nisu više među živima. Na ovaj problem ukazao je član CIK-a Suad Arnautović na posljednjoj sjednici Komisije.
ZLOUPOTREBE BIRAČA IZ INOZEMSTVA
On je kazao i da su među potpisima uočeni i oni određenih osoba koje se ne nalaze na Centralnom biračkom spisku, kao i da su pojedinci davali potpise podrške kandidatima koji nisu u njihovoj izbornoj jedinici. Arnautović je naveo i slučaj takozvanih duplih potpisa, odnosno pojave da je jedna osoba dala potpis podrške različitim kandidatima.
– To su situacije koje će dovesti do toga da se takvi potpisi ne mogu priznati i čak i do toga da taj politički subjekt ili kandidat neće moći dobiti ovjeru za učešće na izborima– najavio je Arnautović naglašavajući da će do ovakvih posljedica doći ukoliko se ove nepravilnosti ne otklone u određenom roku.
No, predsjednica CIK-a Vanja Bjelica-Prutina podsjetila je da ovo nisu jedine zloupotrebe i da već postoje određene prijave koje se odnose na nepravilnosti kod registracije birača za glasanje izvan BiH.
Poznato je da se registracija birača iz inozemstva vrši putem maila. Ranijih izbornih godina uočena je praksa da s jedne e-mail adrese dolazi i po 20 prijava za glasanje o čemu je CIK i ranije izvještavao, a bilo je slučajeva i kada su zloupotrebljavani lični podaci građana, pa je neko u njihovo ime nezakonito mijenjao njihovu biračku opciju. Svi se još sjećamo slučajeva s općih izbora 2018. kada su, primjerice, građani BiH koji žive u Srebrenici bili registrirani u CIK-u da će glasati iz nekog grada u Srbiji ili Hrvatskoj i na njihove adrese su odlazili i glasački paketi.
Nikada nije otkriveno ko je stajao iza takvih malverzacija koje su o građani sami otkrivali provjerom na internetskoj stranici CIK-a gdje su prijavljeni za glasanje, pa su tako saznali da ih je neko prijavljivao na lažne adrese.
TRAŽITI BRŽU REAKCIJU PRAVOSUĐA
Bjelica-Prutina kazala je kako je naložila nadležnima u Komisiji da se pomno prati registracija birača izvan BiH i da o tome dostave informaciju CIK-u. Predsjednica CIK-a najavila je i da će tražiti hitan sastanak s predstavnicima tužilaštava i policijskih agencija u BiH kako bi ih upoznali sa svim prijavama koje dobija CIK, te kako bi bila zatražena promptna reakcija nadležnih.
– Ukoliko ne bude brze reakcije, te prijave neće polučiti rezultate. Predlažem da o svim nepravilnostima Sektor za izbore pripremi detaljnu informaciju – kazala je Bjelica-Prutina na sjednici na kojoj je tek otvoreno ovo pitanje, a o njemu će se detaljnije razgovorati kada se dobiju sve informacije o eventualnim zloupotrebama.
Predsjednica CIK-a smatra da bi samo pravovremene sankcije potencijalnim počiniteljima krivičnih djela tokom izbornog procesa bile najbolja prevencija i lekcija onima koji planiraju neku zloupotrebu.
Navela je i podatak da se pred pravosuđem još uvijek vode određeni postupci u vezi s krivičnim djelima prijavljenim na izborima 2018, te da se zbog istrage ne mogu uništiti glasačke listiće s prošlih općih izbora, što je problem za CIK i s aspekta obezbjeđenja skladišnog prostora za te listiće.
– Smatram da bismo trebali tražiti što hitnije rješavanje tih predmeta, a ne da se sadašnje prijave razmatraju 2022.godine – kazala je Bjelica-Prutina.
NERIJEŠENI SLUČAJEVI
Do sad su se imena umrlih mogla naći na biračkim spiskovima, ali saznajemo da su se i u CIK-u prvi put suočili s tim da su imena umrlih i na dokumentima kojima politički subjekti dokazuju da imaju podršku propisanog broja birača, bez kojeg se ne mogu ni registrirati za učešće na izborima.
Obeshrabruje činjenica da istrage o tome ko je zloupotrebljavao imena mrtvih za svoj interes na prethodnim izborima i za koga su “glasali mrtvi”, nikada nije provedena do kraja, niti je rezultirala time da je neko odgovarao ili snosio posljedice za ova djela.
Na sjednici na kojoj se raspravljalo o problemima zloupotreba nisu otkrivena imena političkih subjekata ili kandidata koji su na svoje spiskove podrške stavljali imena mrtvih ili onih koji nisu u Centralnom biračkom spisku. Na naš upit o ovim zloupotrebama, u CIK-u su za Fokus.ba kazali da ne mogu ništa više reći od onog što je rečeno na sjednici, te da će o svemu vjerovatno više riječi biti u narednom periodu, kada se okončaju aktivnosti poduzete na kompletiranju informacije o svim prijavama vezanim za te zloupotrebe.
