Agenti FBI su pretresli vilu Donalda Trampa (Trumpa) u Mar-a-Lagu na Floridi i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, a nakon toga se postavlja pitanje da li bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljive dokumente ponio sa sobom.
Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Vašingtonu koji ih čuva - što kod Trampa nije bio slučaj, piše Glas Amerike.
Šta se zna o istrazi?
Zna se da su agenti FBI odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao "strogo povjerljivi", pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.
Agenti FBI su, između ostalog, tražili i dokumenta povezana sa nuklearnim oružjem, objavio je Vašington post. Tramp je to nazvao "lažima" i na svojoj društvenoj mreži napisao da sarađuje sa nadležnima i da je "racija" politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.
Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana "Predsjednik Francuske", ali nije poznato šta je u njoj. Ostala dokumenta su sa manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD.
Koje zakone je Tramp potencijalno prekršio?
Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trampa su bili pod oznakom "povjerljivo", a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe.
Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li je riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.
Druga dva zakona, 2071 i 1519 propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD-a. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.
Ima li razlike u tome da li su dokumenti povjerljivi ili ne?
Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjerljivi dokumenti iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenti povjerljivi.
Tramp je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju sa povjerljivim dokumentima, sa jedne na pet godina zatvora.
Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti sa dokumenata, i postoji mogućnost da je Tramp to uradio prije nego što ih je odnio Mar-a-Lago.
- Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti - napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži "Istina".
Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti sa dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trampovom slučaju.
Sve više republikanaca pozvalo je u nedjelju FBI da objavi pisanu izjavu koja pokazuje zbog čega smatraju da je opradvdano da oduzmu dokumenta iz Mar-a-Laga.
Republikanci pozivaju da se objave još detaljnije informacije o tome zašto je federalni sudija uopšte izdao takav nalog za pretres. Objavljivanje pisanih izjava FBI-a je neobično i rijetko i zahtijevalo bi odobrenje federalnog sudije.
