Prepreke mogu biti i lične, to su porodične prilike, pa i slabiji socijalni, ekonomski, zdravstveni i obrazovni sistem
Posljedice globalnih kriza, od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini, pogodile su i ekonomiju Evropske unije. Čak se i stanovnici Njemačke bore s padom industrijske proizvodnje, rastom troškova života, posebno stanarina i energenata, pa je danas daleko od obećane zemlje za kakvu je važila nekada.
U BiH opasno
Može li globalna kriza otvoriti vrata povratka za 43 posto bh. državljana koji žive van domovine?
- Želja kod naših ljudi postoji i vjerujem da će povratak biti intenzivniji. Mislim da je glavna prepreka ona mentalna, ako mogu tako reći, jer je većina naših ljudi iz BiH otišla ne toliko zbog toga da bi živjela nešto bolje, već što ima tu percepciju da je ovdje sigurnije, a da je u BiH opasno - kaže Ahmed Lindov, norveški političar porijeklom iz BiH i predsjednik Norveško-bosanske privredne komore.
S druge strane, očekuje da BiH osigura vladavinu prava i uvjete kakvi se već počinju stvarati na lokalnom nivou u pojedinim razvijenijim sredinama.
Predsjednik Saveza bh. udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” Damir Saračević kaže da su, osim ekonomskih razloga, i jačanje desnice te rastuća netrpeljivost uzroci sve češćeg razmišljanja o povratku.
- Poznajem konkretne slučajeve povratka poduzetnika i medicinskih radnika iz Austrije, Njemačke i Švicarske u BiH. To su još pojedinačni slučajevi, ali bi mogli prerasti u čestu pojavu. Prepreke mogu biti i lične, porodične prilike, pa i slabiji socijalni, ekonomski, zdravstveni i obrazovni sistem u BiH. Politička nestabilnost i korupcija su također veliki negativni faktori. Na tim stvarima trebamo svi raditi - kaže Saračević.
On dodaje da bi bilo važno pokrenuti značajnije programe podrške povratku te ojačati i otvoriti sektore za uvezivanje matice i iseljeništva.
- U tom smjeru bi se trebalo uložiti mnogo više sredstava te još ozbiljnije i kreativnije raditi na tome, jer je to investicija za budućnost od nacionalnog interesa - ističe Saračević.
Veći priliv
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kao pozitivan primjer izdvaja TK, gdje je u škole ove godine upisano 82 djece čije su se porodice vratile u BiH, a veći priliv očekuje iduće godine. Kaže da je tokom posjeta zemljama Evrope od većine bh. građana dobio odgovor da čekaju pogodan trenutak da se vrate u BiH.
- Osnovna dilema je pitanje hoće li biti rata, ja ih uvjeravam da iza države stoje SAD i da ovdje rata neće biti. Ministarstvo trenutno nema poticajnih projekata, već samo one usmjerene na kontakte s bh. dijasporom ili razmjenu znanja u različitim oblastima. To je lična odluka pojedinca, ali oni kod nas vide ono što oni nemaju, a to je rahatluk. To će prevagnuti - kaže Hurtić.
Susjedi uveli mjeru "Biram Hrvatsku"
Suočene s odlaskom i gubitkom stanovništva, brojne zemlje uvode poticajne mjere kako bi svoje iseljenike privukle da se vrate kući. Hrvatska je donijela mjeru “Biram Hrvatsku”, kojom osigurava subvencije za povratnike iz inozemstva u iznosima do 27.000 eura.
U periodu od 2022. do 2024. primljeno je 715, a odobren 471 zahtjev, pa je povratnicima iz Njemačke, Austrije, skandinavskih i drugih zemalja isplaćeno oko 3,5 miliona eura.
