Kršni momak koji živi i radi u Bosanskom Petrovcu,u srcu prelijepe Krajine. Prodaje sir, ali ne bilo kakav.
– Još su moji prababa i pradjeda proizvodili ove sireve, ali su ih naravno i jeli. Mi se stalno šalimo da se od ovih sireva jako „kratko“ živi. Naime, prababa i pradjeda su bili u braku 86 godina, što je „kratko“ u odnosu na rekorderku iz susjednog sela, koja je doživjela 126. godinu jedući ovaj kvalitetni sir – priča za Svijet zanata Marko Mandić (23).
Petrovački sirac – tvrdi kravlji sir, specijalitet je i raritet bosanske Krajine.
– Sir je jako kvalitetan i zdrav, od mlijeka koje se dobija ispašom od 20 do 60 ljekovitih biljki. Mlijeko dolazi sa nadmorske visine od 950 do 1200 metara, iz Medenog polja. Sam naziv vam sve govori! Radi se o jednom od najkvalitetnijih mlijeka na Balkanu. Sir se pravi na stari tradicionalni način, u starim drvenim tvorilima. U rangu je sa francuskim sirevima po kvalitetu mlijeka, samo je drugačija tehnologija proizvodnje – kaže Mandić.
Kvalitetan sir je rezultat vještog zanatstva. Sir je uvijek proizvod određene zemlje i naroda, proizvod čiji postanak i proizvodnju uslovljavaju klima, vegetacija i niz drugih faktora.
Način pripreme sira specifičnost je svakog pojedinačnog područja, zavisno od podneblja. Druga autohtona vrsta sira kojom se Marko bavi zove se basa.
– Basa je posebna vrsta namaza. Pravi se samo u jednom dijelu Like, u Bosanskom Petrovcu i na Kavkazu. Na Plitvicama služe basu uz uštipke, umjesto kajmaka. Ovaj sir pokušavamo da brendiramo. Želimo da formiramo neku malu mljekaru i da napravimo jedan od najboljih sireva na Balkanu. U mljekari bi zapošljavali mlade ljude, bez obzira iz kojeg dijela Bosne i Hercegovine dolaze. Na taj način bi pomogli njih, a podstakli bi i ruralni razvoj regije. Nadam se da bi ovaj projekat mogao bar za malo zaustaviti odlazak mladih ljudi iz moje okoline.Trenutno ove sireve proizvode naši zemljaci, rođaci, 40 različitih kooperanata iz sela u okolini Bosanskog Petrovca – kaže Mandić.
U seoskim domaćinstvima postoji gotovo vjekovna tradicija proizvodnje sira. I to za potrebe vlastitog domaćinstva.
Tek su vremenom seoski sirevi postali roba koja se iznosi na bliža ili dalja tržišta, a vjerujemo da će ovaj mladi Petrovčanin koji i sada živi od svog rada uskoro otvoriti svoju mljekaru za proizvodnju sira.
