Mjesto Pritoka kod Bihaća: Obilježena 22. godišnjica otkrivanja masovne grobnice Tihotina

c

 

Na lokalitetu Tihotina, u organizaciji Savjeta mjesne zajednice Pritoka i uz podršku Gradske uprave Bihać, obilježena je 22. godišnjica otkrivanja masovne grobnice u kojoj su pronađena tijela 53 nevino ubijenih Bošnjaka i Hrvata iz bihaćkih naselja Orašac, Kulen Vakuf, Ćukovi, Klisa, Golubić, te područja općine Ključ.

 

Obilježavanju su prisustvovali brojni građani i predstavnici vlasti, a poručeno je da zločini nikada neće biti zaboravljeni. Pozvane su nadležne pravosudne institucije u Unsko-sanskom kantonu i Bosni i Hercegovini da konačno procesuiraju naredbodavce i počinioce ovog strašnog zločina nad civilima.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, ministar za boračka pitanja u Vladi USK-a Almir Tutić, poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Dedić, predsjednik Savjeta MZ Pritoka Irfan Mujanović i direktor Muzeja USK-a Dno Dupanović.

Naglašeno je da je Tihotina bolno mjesto sjećanja, posebno za stanovnike Ljutočke doline i građane Bihaća, jer su tijela 53 žrtve, od kojih su dosad 51 identificirane, ubijene na brutalan način samo zbog svoje vjere i nacionalnosti.

Gradonačelnik Elvedin Sedić istaknuo je važnost očuvanja sjećanja na nevine žrtve.

"Naše poruke su jasne i uvijek ćemo ih ponavljati na ovako tužnim godišnjicama, a to je da samo istinom i sjećanjem na nevino stradale nećemo dozvoliti da se isti zločin ponovi. To je najmanje što možemo učiniti za sve nevino stradale sa područja našeg grada za vrijeme odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995. godine", kazao je Sedić.

Obilježavanje godišnjice uključilo je i tradicionalni pješački pohod od Pritoke do jame Tihotina, a ove godine pokrenute su aktivnosti na pribavljanju dokumentacije za izgradnju spomen-obilježja na ovom lokalitetu. Tim činom zajednica želi očuvati sjećanje na žrtve i osigurati da se strahote prošlosti nikada ne ponove.

U nedjelju, 8. septembra 2024. godine, obilježena je još jedna tužna godišnjica u Grabovici, gdje je Armija BiH počinila zločine nad civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti.

"Ubivši 33 osobe, građanina Bosne i Hercegovine, koje su kao priznata i legitimna vojna sila samostalne, nezavisne i suverene zemlje morali štititi, zločinci su ukaljali svoj obraz, čast i uniformu vojske koja se tih mjeseci najteže ratne godine istovremeno borila protiv najmanje tri-četiri vojske, ali i naroda iz kojeg su potekli."