Govoreći o genocidu u Srebrenici, u kojoj je do sada bio više puta, gdje se poklonio žrtvama, kaže da je imao razlog da "to učini i prije nego što je iko i pomislio“. Kako nam je kazao, Srebrenicu je upoređivao s crnogorskom tragedijom u prvim desetljećima prošlog stoljeća.
- Ovaj rat koji se dogodio, iza toga stoje Srpska pravoslavna crkva, Srpska akademija nauka i Udruženje književnika Srbije. To je onaj trolist koji je, vjerujem, i sada u poziciji, u odnosu na Crnu Goru – otvoren je mitroplit Mihailo.
Evropska unija
Govoreći o krvavim pohodima srpske vojske u BiH, mitropolit kaže da su, osim Srebrenice, poznata brojna druga stratišta i zvjerstva, kao što su ubistva djece u Sarajevu i sl. Ipak, kaže da su ga posebno zaintrigirali neki zločini koji nisu samo fizički nego i, kako ih naziva, moralni, npr. pokušaji pokrštavanja muslimana i sl.
Priznaje da ga često pitaju i kako gleda na Republiku Srpsku, i njen položaj, ali on kaže da je država jedna, to je Bosna i Hercegovina, i da će kao takva i ući u Evropsku uniju. Na našu konstataciju da taj proces ide sporo i da političari nikako da se dogovore o tako važnim pitanjima, mitropolit samouvjereno odgovara:
- Hoće, hoće, dogovorit će se oni.
Govoreći o položaju Kosova, on potcrtava da je to priznata država.
- Kosovo je priznalo 111 država i sad mi da ne priznajemo. Mada je bila napadnuta Crna Gora što je priznala Kosovo. Nikako ne mogu da shvate da je Crna Gora slobodna država, mi smo u NATO-u, pred vratima Evropske unije, ne možete nama komandovati – jasan je mitropolit.
Zamoljen da prokomentira aktuelnu situaciju vezanu uz crkvenu imovinu u Crnoj Gori i inicijativu za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, koju je najavio predsjednik Milo Đukanović, mitropolit najavljuje da će to pitanje biti brzo riješeno.
Protest u glavama
Crnogorska vlada u maju je usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji predviđa da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918., a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i upisani kao kulturno blago. Zakonu se najviše protivi Srpska pravoslavna crkva, koja u Crnoj Gori ima blizu 700 vjerskih objekata. Protivnici ovakvog rješenja organizirali su i proteste u Podgorici.
- Oni stalno imaju proteste u glavama. U ovome mjesecu treba da se donesu odluke o tome kako da se riješi pitanje crnogorske crkve, odnosno imovine, Crkva je riješena, tu ne mogu ništa da urade, samo da vidimo imovinu koju su oni prepisivali k'o sebi, k'o svoje vlasništvo, ali to je vlasništvo države Crne Gore – eksplicitan je mitropolit, prenosi Avaz.
Spominjući crnogorskog predsjednika Đukanovića, kaže da se moralo sačekati vrijeme „kada se može izgovoriti da će se nešto uraditi“. Kaže da je Srbija uvijek bila na pozicijama da odlučuje šta treba raditi prema Crnoj Gori. Sad je kaže, to drugačije.
Mladi će se vraćati, ali možda ja to neću doživjeti
Upitan za jedan od najvećih problema u regionu – odlazak mladih i obrazovanih u zapadnoevropske zemlje, mitropolit kaže da ljudi teže ka višem standardu, ali smatra da će odliv ipak biti zaustavljen.
- Nije to lako smiriti, ali vjerujem da će se to završiti i da će se ljudi vraćati. Možda ja to neću doživjeti – kaže mitropolit.
