Nakon karijere univerzitetskog profesora, doktora računarskih nauka i pozicije direktora instituta za kompleksne sisteme Univerziteta Sjeverne Karoline u Charlotti, brojnih naučnih i akademskih radova, učešća na konferencijama i simpozijima, objavljenih knjiga, predsjedavanja Savjetodavnim vijećem za Bosnu i Hercegovinu u Washingtonu i Bosanskohercegovačko-američkom akademijom nauka i umjetnosti, Mirsad Hadžikadić, rođeni Banjalučanin, vratio se poslije više od 30 godina u rodnu BiH i započeo svoj politički angažman, osnovao Platformu za Progres.
Na izborima 2018. godine bio je kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a ove godine na Općim izborima, u okviru Koalicije Država, kreće u borbu na svim nivoima vlasti.
Neki mu zamjeraju da je politički autsajder, drugi pripisuju razna stranačka 'nevidljiva' šurovanja, treći u njega gledaju kao u tračak nade. Otkud opet u Bosni i Hercegovini i šta to svojim političkim angažmanom i inostranim iskustvom želi ponuditi bh. građanima? Kako se uopće takvi sistemi razmišljanja i djelovanja uklapaju i pretaču u društveno-korisnu praksu u jednom haotičnom ambijentu kakav je onaj politički u BiH? Je li to Sizifov posao?!
Na početku razgovora za DEPO Portal, Hadžikadić priznaje: - Često i građani i političari prigovaraju da sam naivan i idealista. Ali ja nisam došao da budem druga verzija političara koji su već na sceni. Oni su mnogo bolji u korupciji i autokratiji nego što bih ja ikada mogao biti, čak i kad bih pristao na to!
O tome kakve je utiske stekao posljednje četiri godine u BiH i s kakvim se izazovima suočavao, ali i o drugim važnim političkim i životnim pritanjima savremenog bh. društva Hadžikadić govori u intervjuu za DEPO portal.
Razgovarala: Maja RUČEVIĆ
Gospodine Hadžikadiću, nakon više od trideset godina, vratili ste se iz Amerike sa zavidnom karijerom i iskustvom u rodnu Bosnu i Hercegovinu. Četiri godine prisutni ste na bh. političkoj sceni. Kakav je Vaš komentar na ove četiri godine političkog života u BiH? Jeste li način poslovanja i javnog djelovanja kojeg ste usvojili u toj zemlji uspjeli uklopiti u ovdašnje prilike ili ne? S kojim izazovima se suočavate?
Nisam očekivao ovakav stepen nerazumijevanja demokratije i ovoliko prisustvo autokratije, kako u društvu, tako i u životu političkih stranaka. Šokirala me nezainteresiranost većine političkih aktera za državu, zajednicu, narod i građane. Frapantno je vidjeti koliko je osobni interes i naglašen i skoro prihvaćen u društvenim odnosima. U isto vrijeme, oduševljen sam prisnošću građana, njihovom potrebom za iskrenošću političara i nenaglašenom, ali sveprisutnom potrebom da se prema njima politika i država odnose sa neophodnim i zasluženim dignitetom. U tom smislu, začuđuje činjenica da većina građana misli da se stanje ne može promijeniti i da će trenutna garnitura političara vladati zauvijek.
Moram naglasiti i da sam sretan da smo u Platformi za progres našli ljude koji razumiju i žive koncept osobnog integriteta, profesionalizma i brige za zajednicu.
Dobar dio bh. javnosti percipira Vaše političko djelovanje i poruke kao program s naglašenim građanskim i demokratskim predznakom. Nažalost, na bh. političkoj sceni to gotovo zvuči kao utopija. Riječ 'demokratija' koristi se uglavnom na deklarativnom nivou, dok je u praksi situacija dosta obeshrabrujuća, ako ne i beznadna. Postižete li vi suprotan efekat i ukoliko da, u čemu se to ogleda? Kako se borite s autokratijom koja uvelike prožima sve pore našeg društva?
To je potpuno tačna konstatacija. Mi smo i u Platformi za progres bili svjedoci određenih pogrešnih shvatanja demokratije. U Bosni i Hercegovini ljudi često demokratiju razumiju na način da ona podrazumijeva, ne samo da se njihov glas čuje, nego da se i usvoji mišljenje koje oni smatraju ispravnim, a ako se ne usvoji onda oni i dalje insistiraju da je njihovo mišljenje bilo najbolje i nastave djelovati u skladu sa njim. Ono što demokratija zaista znači, jeste da se odluke donose većinom glasova, nakon čega grupa ljudi koja je donijela te odluke stane iza njih i nastoji da ih realizira. Sve to pokazuje da smo mi društvo u povoju razvoja demokratije.
Ljudi mi često prigovore da nisam dovoljno oštar i autokratičan i da ne lupam šakom od sto, ali to je samo odraz njihovog prihvatanja uvriježene politike u Bosni i Hercegovini, na šta ja nemam namjeru pristati. Osoba koja galami nema argumente. Ja sam čovjek sa argumentima i moj način komunikacije je baziran na njima i uvjerenju da će razumna osoba shvatiti.
Šokirala me nezainteresiranost većine političkih aktera za državu, zajednicu, narod i građane. Frapantno je vidjeti koliko je osobni interes i naglašen i skoro prihvaćen u društvenim odnosima. U isto vrijeme, oduševljen sam prisnošću građana, njihovom potrebom za iskrenošću političara i nenaglašenom, ali sveprisutnom potrebom da se prema njima politika i država odnose sa neophodnim i zasluženim dignitetom.
Vaše programsko djelovanje od naše političke stvarnosti u velikoj mjeri odskače svojim, za naše prilike neuobičajenim rješenjima poput inzistiranja na edukaciji, razvoju kroz učenje i dijalog, drugačijem pristupu menadžmentu i stilu upravljanja. Na kakav odjek ste naišli u bh. sredini poštujući takve principe? U kojoj mjeri su oni implementirani u bh. društvu? S kojim problemima se susrećete? Možete li navesti neke konkretne primjere?
Upravo zbog toga meni često i građani i političari prigovaraju da sam naivan i idealista. Ali ja nisam došao da budem druga verzija političara koji su već na sceni. Oni su mnogo bolji u korupciji i autokratiji nego što bih ja ikada mogao biti, čak i kad bih pristao na to. Ja sam ubijeđen da se revolucije ne mogu iznijeti sa pragmatičnim konformistima koji traže svoje interese u svemu što rade. Idealizam, ideologija i vjera u nešto više od sebe su potrebni za svaku istinsku promjenu društva i njegovih vrijednosti. To je zadatak ispred nas. Ja prihvatam da je to mukotrpan, težak i dugoročan proces i ja i Platforma za progres i Koalicija Država! smo spremni na to.
U središtu vašeg akademskog fokusa dugo je bila naučna komponenta. Možda baš zato poput neke maksime, često kažete da se u srži svake problematike uvijek izdvoji nekoliko simptoma koje javnost onda često pogrešno percipira kao uzrok. Primjerice, pitanje korupcije, kriminala, nepotizma pri zapošljavanju... Ako su sve to simptomi, gdje leži stvarni uzrok problema i kako ga otkloniti? Zašto se i da li se naše društvo uopće doista bavi simptomatikom ili ono samo trpi pod teretom razornih i opasnih uzroka o kojima ništa ne zna?
To je upravo i razlog za naših pet principa. Kada razmišljamo o svemu, kada donosimo odluke, moramo uvijek razmišljati o tome da je svrha svega poboljšanje stanja zajednice i da to mogu donijeti osobe koje imaju znanje, poštenje, odgovornost i brigu za mlade.
Zato, najneophodnija promjena u društvu je prihvatanje ovih principa kao svojih. Govorim o svim građanima sada. Time ćemo vratiti moralnu komponentu u sve pore društvenih, ekonomskih i političkih aktivnosti.
Šta predlažete?
Mi ćemo izaći iz problema u kojima se nalazimo jedino kada ljudima koji žele dobro ovoj državi i koji imaju znanje, poštenje i odgovornost, damo priliku i resurse da nađu najbolja rješenja. U takvom društvu, korupcija, nepotizam i kriminal će biti minimizirani. Ali ako u centar odlučivanja stavite korumpirane političare, kojima je jedini cilj vlastiti interes, onda su korupcija, nepotizam i kriminal logičan rezultat.
Ja sam ubijeđen da se revolucije ne mogu iznijeti sa pragmatičnim konformistima koji traže svoje interese u svemu što rade. Idealizam, ideologija i vjera u nešto više od sebe su potrebni za svaku istinsku promjenu društva i njegovih vrijednosti. To je zadatak ispred nas
Tijekom prethodnih izbora, predstavili ste javnosti precizno razrađen plan 'Bosna i Hercegovina 2030.' koji je sadržavao ciljeve i prijedloge rješenja za goruća pitanja kao što su zdravstveni i obrazovni sistem, javna uprava, ekonomska konsolidacija, sigurnosna pitanja, uspostava moderne saobraćajne infrastrukture, povećanje prirodnog priraštaja, borba sa sveprisutnom korupcijom... Šta je od tih pitanja riješeno? Ili ako nije u potpunosti, jeste li primijetili pomake, još veće probleme, napredak ili nazadovanje prilikom hvatanja u koštac s navedenim problematikama? Kakav je Vaš utisak nakon četiri godine?
Mi smo u zadnje četiri godine nazadovali u svakom smislu. Pogledajte blokiran rad FBiH, nesnalaženje u pandemiji svih struktura vlasti, otežanu bezbjednosnu situaciju, otežanu ekonomsku situaciju većine građana, nedjelovanje protiv izdavača lažnih diploma i povećani odliv stanovništva. Sve nabrojane činjenice jasno govore o stanju u kojem se nalazimo. Nismo bliže EU ni NATO savezu. Korupcija je veća nego što je ikada bila. Prosječna plata i penzija ne prate inflaciju. Krediti koji se uzimaju nisu razvojnog karaktera, a saobraćajna infrastruktura stagnira, dok nemamo nikakvih odgovora za energetsku budućnost BiH. Sve to je bilo i za očekivati u situaciji u kojoj političari nemaju nikakvu odgovornost prema građanima, jer znaju da izbornim manipulacijama mogu izabrati sebe kad god žele.
Kakva su Vaša predviđanja, hoće li se građani odazvati i izaći na izbore u oktobru, hoće li ovoga puta biti drugačije nego na proteklim izborima?
Ako građani budu glasali po svojoj savjesti, ja i Platforma za progres i Koalicija Država! ćemo proći odlično na izborima. Pitanje je koliko je građana zaista slobodno da iskaže svoje mišljenje. Mi smo radili mnogo na povećanju svijesti o važnosti glasanja svuda, a posebno u dijaspori. Nažalost, bojim se da nema indikacija da će doći do značajnog povećanja izlaznosti na izbore, mada ja ostajem optimista da će građani ipak shvatiti da je glasanje njihova osnovna građanska dužnost i da sa povećanom izlaznošću mogu značajno smanjiti utjecaj izbornih krađa. Ja lično vjerujem u kapacitet naših ljudi - i da vjeruju u promjene i da ih mogu iznijeti. Ova država je istinski predivna, kako zbog ljepote svoje prirode, tako i zbog ljepote duha naših građana. Ja sam ubijeđen da mi možemo biti jedna od zemalja sa najboljom kvalitetom života na svijetu, ali je bitno da shvatimo da će se to desiti onda i samo onda kada mi prihvatimo kao naš zadatak i obavezu da je takvom učinimo.
