Tim dokumentom službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske.
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma - tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u ime Bosne i Hercegovine, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman u ime te države i srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, u ime tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, 14. decembra 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
"Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut", kazao je Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u Parizu.
Dan kasnije nakon potpisa, 22. dedembra 1995. godine, Izetbegović je stigao u Sarajevo. S osmijehom na licu, zadovoljan što su narodi u Bosni i Hercegovini konačno dobili mir, stigao je na Sarajevski aerodrom, gdje su njega i Harisa Silajdžića koji je također bio u delegaciji, dočekali dugogodišnji generalni sekretar Stranke demokratske akcije Timur Numić i ostali visoki zvaničnici i pripadnici Armije RBiH.
Za tadašnjeg predsjednika Predsjedništva BiH je pred zgradom Predsjedništva BiH priređen svečani doček. Reakcije oduševljenih građana, koji su četiri godine trpjeli torturu s okolnih brda, najbolji su dokaz šta su Sarajlije mislile o potpisu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U videu koji je u prilogu govore Tuđman i Milošević, a u kadru se mogu vidjeti Stjepan Kljuić, Nijaz Duraković i brojni drugi zvaničnici...