Sa spiska nezaposlenih u Unsko-sanskom kantonu prošle je godine obrisano 700, a ove godine do kraja augusta još 600 radno sposobnih, za koje u BiH nije bilo posla. Na zaustavljanju ovog trenda Ministarstvo obrazovanja je memorandumom uključilo sve relevantne institucije.
„Moramo svoju upisnu politiku prvenstveno kroz srednje strukovne škole prilagoditi tržištima rada USK-a i BiH te potrebama privrede, a to ne možemo bez saradnje sa lokalnom zajednicom, Ministarstvom privrede i Privrednom komorom“, kazao je ministar obrazovanja USK-a Almin Hopovac (SDP).
Stanje na tržištu se mijenja i potrebno je uskladiti potrebe s cjelokupnim obrazovnim sistemom. Najbrže je to kroz prekvalifikacije i dokvalifikacije.
„Moramo biti spremni prihvatiti izazove jer, kao što vidimo, tržište se mijenja iz mjeseca mjesec. I vrijeme pandemije donijelo je novine - moramo biti elastični i fleksibilni, a da bismo to postigli, naš obrazovni sistem mora to pratiti, a onda i društvo u cjelini“, ističe Amir Hadžić, predstavnik Općine Ključ.
Privrednici uglavnom traže građevinsku struku, za što nedostaje obrazovnog kadra.
„Ne možemo naći građevinskog inžinjera koji će raditi za 1000-1200 KM - to je problem. Ako to riješimo, mi možemo ponovno angažirati građevinske tehničare i zidare - imamo kompletnu infrastrukturu“, dodaje Nijaz Haliović, direktor MSS Sanski Most.
Mladima se, da bi ostali, mora pružiti mogućnost redovnog školovanja i dokvalifikacija, ali je uz to potrebno stvoriti društveno-kulturni ambijent u kojem će se oni osjećati zadovoljnim da bi svoju budućnost vidjeli u BiH. Za projekte podrške njihovom aktivizmu Ministarstvo obrazovanja USK-a izdvojilo je 105 hiljada KM.
„Kako bismo na ovaj način pokušali tu našu mladost animirati da ne razmišljalju o odlasku odavde nego da ostanu i da se, ili kao hobi ili profesionalno, bave ono čime se mi bavimo - a to je muzika“, kazao je Elvir Ramić, predsjednik Udruženja Kun Bihać.
Mersad Sarajlija vlasnik je Radija Trend iz Velike Kladuša: „Masa mladih koji su završili projekte sa nama u nekoliko navrata su se pokazali kao uspješni mladi ljudi i ti su im projekti pomogli u karijeri, ali i kada je u pitanju aktivizam i odnos prema zajednici“.
U posljednjih pet godina u krajiškim je školama 8.000 učenika manje. Cifre su to koje traže brzu i konkretnu izmjenu obrazovnog sistema, kako bi ovdašnje škole, ali i privreda imale budućnost.
