Ako uzmemo da kilometar auto-puta u prosjeku košta oko 18 miliona maraka, možemo zaključiti da je od ovog novca bilo moguće izgraditi oko 52 kilometra auto-puteva.
Podsjećanja radi, u februaru 2018. na snagu su stupile zakonske odredbe kojima je akciza na naftne derivate povećana s deset feninga na 25 feninga. Ako uzmemo razliku od skoro 600 miliona maraka koja je nastala povećanjem akciza, lako je zaključiti da je samo od dodatnih prihoda bilo moguće izgraditi oko 32 kilometra auto-puteva.
Takođe, nije loše podsjetiti da je u obrazloženju prijedloga za povećanje akciza navedeno da je to potrebno uraditi kako bi se povećao životni standard, stvorila dodatna radna mjesta i povećao natalitet u BiH.
"Krajnje očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta", navedeno je tada u prijedlogu za izmjene Zakona o akcizama.
Po svemu sudeći, ovi demografski i ekonomski efekti se nisu ostvarili, barem ne u potpunosti, imajući u vidu da je nastavljen pad nataliteta u BiH, a, prema Ekonomskom izvještaju o napretku koji Evropska komisija kvartalno objavljuje, BiH svake godine izgubi oko 40.000 radnika, od kojih najveći dio odlazi iz zemlje jer se odjavljuje s biroa. Samo je Njemačka, kako proizlazi iz podataka Njemačkog ministarstva spoljnih poslova, prošle godine izdala 12.000 viza za naše državljane, te čak 2.362 vize za doseljavanje naše djece u Njemačku.
Prema podacima UIO BiH, od 2006. do januara ove godine na ime akciza za puteve i auto-puteve prikupljeno je 4,8 milijardi maraka, a 2018. godine na ime akciza za puteve i auto-puteve prikupljen je 621 milion maraka, dok je naredne godine prikupljen 651 milion, a u početku ove godine 85 miliona maraka, dok je 2017, kada nije bilo povećanja akciza, prikupljeno 383 miliona maraka na akcize za puteve i auto-puteve. Ako računamo samo auto-puteve, 2017. godine prikupljeno je oko 145 miliona maraka.
Almir Bečarević, ekspert za energetiku, kaže da država uvijek uzima oko marku, bez obzira na cijenu, a ostatak uzimaju distributeri i prodavači.
"Građani misle kad vide cijene da se država nešto ugrađuje tu. Vjerujte da nije. Na akcize ne mogu nijednu ružnu riječ reći, neka se grade auto-putevi", kaže Bečarević.
Dodaje da nije problem u akcizama, nego u haotičnom stanju na tržištu naftnim derivatima i da bi država očigledno morala reagovati da se unese više reda na tržište.
Kaže da u FBiH na nekoj pumpi možete litar supera 98 kupiti za 1,66 maraka, na drugoj po 1,71 marku, na trećoj 2,36, a na četvrtoj 2,31.
"Gdje je tu logika? Nije normalno da neko može biti profitabilan na 1‚70, a neko da ne može ni na 2,30. Ovo je potpuno abnormalna situacija koju ja vama ne znam objasniti", kaže Bečarević.
