Milanović uklonio iz ureda biste Tuđmana i Stepinca

yxdcfghjk
Predsjednik države Zoran Milanović samo dva mjeseca od pobjede na predsjedničkim izborima maknuo je sve biste koje su krasile predvorje Predsjedničkih dvora na Pantovčaku.

To znači da je Milanović u svom mandatu odlučio ne samo ne vratiti na Pantovčak bistu Josipa Broza Tita nego i ukloniti biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Josipa Jurja Strossmayera, Ante Starčevića, Stjepana Radića, Alojzija Stepinca, kao i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana čije je poprsje u predvorje Ureda predsjednika stiglo zadnje, 2015. godine u povodu obilježavanja prve godine mandata bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Uklonjene prošlog tjedna

Da bisti više nema na Pantovčaku, potvrdio nam je i glasnogovornik Ureda predsjednika Nikola Jelić, koji je kazao da su sve uklonjene još prošlog tjedna i da je odluka o micanju bisti samo provedba obećanja predsjednika Milanovića koji je još u kampanji govorio da bistama nije mjesto u Uredu nego u muzejima. Upravo tu je poruku Milanović poslao i kada su mnogi očekivali, pa i neki iz SDP-a, stranke koja ga je i kandidirala za predsjednika, da će jedan od njegovih prvih predsjedničkih poteza nakon pobjede biti vraćanje biste Josipa Broza Tita, čije je micanje s Pantovčaka bio pak jedan od prvih poteza bivše predsjednice.


I dok je Titova bista, koju je u mramoru isklesao kipar Antun Augustinčić, nakon što je u ožujku 2015. godine izletjela s Pantovčaka, novi dom našla u Titovoj rodnoj kući u Kumrovcu, zasad se od svih ostalih bisti s Pantovčaka zna gdje će samo ona Josipa Jurja Strossmayera.

– Bista Josipa Jurja Strossmayera vraća se vlasniku – Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, dok će sve ostale biste koje su u vlasništvu Ureda predsjednika do daljnjega biti spremljene u Uredu – kaže Jelić te otkriva kako se s muzejima i drugim kulturnim institucijama razgovara o mogućnosti da im se biste ustupe, odnosno posude kako bi bile izložene i dostupne javnosti.

Nema nikakve sumnje da će ovaj potez predsjednika izazvati niz kritika. Mnogo više nego što je bio potez ukidanja poznatih “Tuđmanovih mundira”, odnosno odluke da u povijest pošalje upečatljive crvene odore Počasne bojne Hrvatske vojske.

Milanović ni kao premijer nije imao biste u svom uredu.

– Ja poštujem, ali nisam idolopoklonik. Oni koji se opterećuju bistama ulaze u vjerske ratove. Ja nisam u tom ratu – kazao je svojedobno Milanović.

Mora spajati, ne razdvajati

Politička analitičarka i stručnjakinja za političku komunikaciju Ankica Mamić kaže da je micanjem svih bisti predsjednik Milanović našao dobar i inteligentan kompromis kako ispuniti obećanje u kampanji.

– Nije vratio Titovu bistu, što bi mu cijeli mandat zamjerali njegovi, pa se usput riješio i svih ostalih. Potez je dobar jer te biste na Pantovčaku nisu ni služile kao umjetnički postav, već da nas dijele ovisno o tome što je čija politika. Dekoracijom bi se trebali baviti kustosi i povjesničari umjetnosti, a politizacija i traženje razloga da se sukobimo treba konačno pasti u drugi plan – kaže Mamić.

Uloga je predsjednika države, dodaje, da traži ono što spaja ljude, a ne što će ih dijeliti i razdvajati. Tome, kaže Mamić, jednom treba doći kraj. Uvjerena je da će reakcija na micanje bisti biti jako puno, pogotovo na micanje biste prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana jer u Hrvatskoj ništa i ne može proći bez reakcija, odnosno da se netko ne osjeća povrijeđenim.

– Naš ključni problem i jest u tome što sa svakom političkom promjenom krećemo ispočetka. Da je Milanović sada vratio Titovu bistu, prvi idući desni predsjednik ili predsjednica odmah bi je maknuli. I tako unedogled. Potreban nam je konsenzus barem na društvenim temama i da se jednom konačno prestanemo dijeliti i obilježavati jedni druge – zaključuje Mamić.