"Mi smo spremni", rekao je ministar socijalnih poslova Win Myat Aye na konferenciji za novinare, prenosi Hina.
Bangladeš mora osigurati poštivanje rokova te da su svi povratnici dragovoljni, dodao je.
Jedan dužnosnik ministarstva vanjskih poslova Bangladeša je rekao da Visoko povjereništvo za izbjeglice (HCR) mora ocijeniti da se radi o dragovoljnim povratnicima.
"Vlada Bangladeša nas je službeno tražila da procijenimo dragovoljnost povratnika", rekao je glasnogovornik HCR Firas Al-Khateeb i dodao da još nisu završili taj proces.
Strahovanja Rohinja i nevladinih organizacija
Nakon nekoliko kašnjenja, Mijanmar i Bangladeš su razradili smjernice koje previđaju povratak u prvoj fazi 2.251 Rohinja od 15. studenoga, po 150 osoba dnevno.
Od kolovoza 2017. iz Mijanmara je u strahu od vojske i budističkih milicija pobjeglo više od 720.000 pripadnika te muslimanske manjine u većinski budističkoj zemlji.
Plan povratka brine nevladine organizacije.
U petak su 42 nevladine organizacije, među kojima Oxfam, Save the Children i Handicap International uputile poziv protiv tog plana i istaknule da Rohinje užasava ideja povratka u Mjanmar.
Oni strahuju da će biti izolirani u logorima u državi Rakhine, gdje je njih 120.000 već bilo boravilo u izrazito lošim uvjetima.
Strahuju od progona i odbijaju se vratiti bez jamstava sigurnosti.
Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za Mijanmar Yanghee Lee je početkom studenoga ocijenila da Rohinjama i dalje prijeti opasnost progona.
Istražitelj Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Mijanmaru pozvao je nedavno Bangladeš da odustane od plana repatrijacije nekoliko stotina tisuća pripadnika Rohinja, upozoravajući da postoji velika mogućnost da će se izbjeglice ponovno suočiti s progonom iz mijanmarske države Rakhine.
Iz UN-ove agencije za izbjeglice istaknuli su da uvjeti u mijanmarskoj državi Rakhine još nisu prikladni za povratak Rohinja.
Pitanje državljanstva
Yanghee Lee je izjavila kako je primila pouzdane informacije od izbjeglica u Bangladešu da "strahuju da će se njihova imena naći na popisu onih koji će biti poslani natrag u Mijanmar, što izaziva paniku i nervozu u njihovoj zajednici."
Povjerenica je, također, navela kako nema dokaza da mijanmarska Vlada stvara okruženje za siguran povratak Rohinja.
Rohinje također traže od mijanmarskih vlasti dobivanje državljanstva.
Vojna hunta koja je dugo na vlasti, oduzela im je državljanstvo 1982. i tako ih učinila građanima drugog reda, lišavajući ih obrazovanja i liječenja.
