Kako je rekao izvor "Nezavisnih" u Savjetu EU, migrantska kriza i načini njenog rješavanja će biti jedna od glavnih tema na sastanku Savjeta EU za spoljne poslove 25. januara, a upozorio je da su mogući oštri tonovi prema BiH.
Izvor nam je rekao da se može očekivati i da na prijedlog Žozefa Borela, visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost, budu usvojeni oštro intonirani zaključci, koji bi mogli imati posljedice po BiH ako vlasti ne počnu preduzimanje mjera na rješavanju prije svega humanitarne situacije s u vezi migrantima u BiH, a onda i širi niz problema s tim u vezi, poput poštovanja međunarodnih konvencija kad je u pitanju migrantska problematika.
Što se tiče viznog režima, nakon što je BiH dobila bezvizni režim 2010. godine, 2013. EU je uvela mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima u slučaju da zemlja koja je dobila bezvizni režim ne poštuje svoje obaveze. Svakih nekoliko godina u periodu od sedam godina od uvođenja mehanizma Evropska komisija je izvještavala zemlje članice EU o mjerama koje zemlje obuhvaćene viznom liberalizacijom preduzimaju. Iako je taj period istekao, EU će nastaviti da prati implementaciju bezviznog režima. Ovaj mehanizam uveden je prevashodno radi lažnih azilanata koji su sa zapadnog Balkana u zemljama EU podnosili zahtjeve za azil svjesni da nemaju šanse da ga dobiju, ali su cijeli period uzimali novac za izdržavanje tokom obrade zahtjeva. Međutim, kako nam je rekao jedan od izvora u Briselu, ovaj mehanizam se može suspendovati i zbog neispunjavanja drugih obaveza koje se odnose na migrantski sistem u BiH, tretman migranata, sigurnost granica, opremljenost graničnih prelaza, kao i za sve drugo što EU može ocijeniti kao rizik za svoju teritoriju.
Drugi izvor nam je rekao da nema informaciju da se o vizama sada uopšte razmišlja, ali da ne isključuje mogućnost da Komisija ili neka od zemalja članica pokrene ovo pitanje u narednim mjesecima ako druge mjere i upozorenja ne urode plodom. On kaže da je EU alarmirana nebrigom prema migrantima u BiH, uprkos više desetina miliona evra koje su svi nivoi vlasti u BiH uzeli za opremanje migrantskih centara, opremanje policije i graničnih prelaza i druge namjene. On kaže da će se narednih mjeseci ispitati kako je novac utrošen, a moguće je pokretanje odgovornosti ukoliko se utvrdi da je bilo nenamjenskog trošenja sredstava. Većina novca je, podsjećanja radi, išla preko Međunarodne organizacije za migracije, ali novac je dodijeljen i potrošen uglavnom od strane domaćih nivoa vlasti.
Evropska komisija potvrdno je odgovorila "Nezavisnim" da li je trenutna kriza s migrantima dio razmatranja mehanizma za suspenziju bezviznog režima.
"Evropska komisija uistinu prati trajno ispunjavanje mjerila za viznu liberalizaciju od strane BiH, kao i od strane drugih zemalja na zapadnom Balkanu obuhvaćenih viznom liberalizacijom. Mogućnost da sarađujemo sa zemljama obuhvaćenim viznom liberalizacijom u vezi s efikasnim rješavanjem raznih migratornih i bezbjednosnih rizika su važni elementi trajne implementacije mjera u procesu vizne liberalizacije", rekli su "Nezavisnim".
Inače, kako nam je objašnjeno u Briselu, od pet oblasti na osnovu kojih se može pokrenuti proces uvođenja viza četiri se isključivo odnose na azilante sa zapadnog Balkana u EU. Peta oblast se odnosi na "neispunjavanje obaveza iz mjerila za viznu liberalizaciju", koja može uključiti i pitanje tretmana migranata koji se nalaze na teritoriji BiH.
Osim toga, treba napomenuti da su mnoge zemlje EU, poput Njemačke, primile znatan broj migranata. U Njemačkoj čak jedan odsto populacije trenutno čine migranti koji su u proteklih šest godina došli u EU.
