"Tukli su me", kaže Sahim (10) za najtiražniji njemački list Bild. Reporteri ovog lista su boravili u BiH i razgovarali su sa izbjeglicama i migrantima. Sahim je, kako piše Bild, iz Afganistana i sa svojim roditeljima i četvoricom braće boravi u jednoj mračnoj kući u blizini hrvatske granice. "Želimo u Hrvatsku, u Njemačku, inšalah", kaže on za Bild. Sahimova porodica je, kako piše Bild, prethodno pokušala preći granicu, ali su je hrvatski graničari vratili natrag. List navodi, pozivajući se na njihove izjave, da im je policija oduzela novac, mobitele i da ih je, kako kaže Sahim, tukla, prenosi Deutsche Welle.
Pod vedrim nebom
"Hiljade migranata i izbjeglica, većinom mladih muškaraca, žive na granici sa Hrvatskom u napuštenim fabričkim halama, u šatorskim naseljima u blatnjavoj šumi. Oni pokušavaju, koliko je to moguće, zaštiti se od kiše i snijega. Od požara u kampu Lipa 23. decembra je broj migranata i izbjeglica koji žive na otvorenom još više porastao", piše Bild.
List ističe da su neki, a najvećim dijelom je riječ o afganistanskim porodicama sa djecom, pronašli utočište od hladnoće u privatnim kućama koje im služe kao baza za prelazak granice. "U jednoj mračnoj kući živi devetero djece, najstarije ima 13 godina, najmlađe devet mjesec" navodi Bild citirajući Abdulaha (19): "'Jedan Bosanac je rekao da možemo koristiti kuću jer je vani hladno".. On je već tri mjeseca u BiH i pokušava već peti put uzaludno sa majkom i braćom i sestrama preći u Hrvatsku. Iz vana nije vidljivo da neko živi u kućama na granici, bh. policija to naime ne smije saznati. Bh. pravila kažu da tražitelji azila moraju ostati u kampu u kojem su najprije registirani", piše dalje Bild.
Odgovornost njemačke vlade i EU
Njemački Zeit piše o tome da su migranti u BiH okončali štrajk glađu. "Iz protesta zbog loših uvjeta u kojima se nalaze stanovnici izgorjelog kampa Lipa više nisu željeli uzimati hranu", piše Zeit. "Više od 1.000 izbjeglih, koji na ledenim temperaturama žive pod vedrim nebom, sada ponovo uzimaju hranu." Zeit piše da njemačka vlada odbija prijem izbjeglica iz tranzitne zemlje BiH. "Planovi da se izbjeglice koje tamo žive bez krova nad glavom prime u Njemačku, prema informaciji Ministarstva unutarnjih poslova, ne postoje. Na pitanje ovog lista jedna glasnogovornica je rekla da je njemačke vlada "uputila apel kako odgovornima tako i onima na terenu da pronađu sveobuhvatna održiva rješenja na licu mjesta za one koji traže zaštitu i pored EU ponudila i svoju podršku za poboljšanje situacije na licu mjesta."
Glasnogovornica Kluba poslanika Ljevice u Bundestagu, Ulla Jelpke je prebacila njemačkoj vladi nedostatak spremnosti za pomoć. Umjesto upućivanja nedjelotvornih apela njemačka vlada bi trebala djelovati odlučno prijemom izbjeglica, kaže Jelpke. Jer vlada u Berlinu, kako je dalje rekla Jelke, sa svojom izolacionističkom politikom u okviru EU, snosi odgovornost za bijedno stanje onih koji traže zaštitu kako u BiH tako i na grčkim otocima", piše Zeit.
Berlin traži prijem - Seehofer odbija
Tageszeitung iz Berlina piše da je Vijeće za izbjeglice njemačke savezne zemlje Berlin u apelu upućenom pokrajinskim vlastima zatražilo sveobuhvatni program prijema izbjeglica iz BiH. "U svom apelu Vijeće za izbjeglice citira izvještaj jedne svoje saradnice. Ova, po profesiji medicinska sestra, je u novembru volonterski boravila u blizini Velike Kladuše. Stanje tamo je gore nego u Moriji, gdje je ona prethodno bila, navela je u svom izvještaju. Brojne izbjeglice su, kako je dalje navela, zbog posljedica pushback-ova od strane hrvatske policije povrijeđene, ali nemaju pristupa medicinskoj zaštiti. Bh. vlasti su, kako je dalje navela, tamo zabranile humanitarnim organizacijama da dijele pomoć ", piše Tageszeitung.
Parlament njemačke savezne zemlje Berlin je, kako navodi TAZ, prošle godine donio odluku o prijemu 300 izbjeglica sa grčkih otoka, ali Seehofer (Horst Seehofer, njemački ministar unutarnjih poslova na saveznom nivou – op. red.) je odbio dati suglasnost. Vladajuća koalicija u Berlinu uložila je žalbu. I program prijema izbjeglica iz BiH bi morao odobriti Seehofer. Ali u slučaju BiH, njegov glavni argument, naime Dablinska pravila, ne važi, piše TAZ.
