I dalje je zato nepoznanica i do kada će u funkciji biti “ad hok” formirani kamp na Vučjaku, gdje u prosjeku boravi između 600 i 700 migranta i izbjeglica. A jesen je na pragu a sa njom i sve kišniji i hladniji dani, prenosi Slobodnaevropa.
KIŠE SU PROBLEM I PRIJE JESENI
I kiša koja je proteklih nekoliko dana padala, dodatno je otežala već ionako teške uvijete boravka u Privremenom prihvatnom kampu Vučjak, nadomak Bihaća na zapadu BiH, piše Radio Slobodna Evropa.
Ekipe gradskog Crvenog krsta na terenu sagledavaju stanje nakon kišnih padavina, kako bi sanirali štetu i pomogli migranate.
“Voda se nakuplja na određenim mjestima i oko šatora. U narednom periodu pokušat ćemo nabaviti i alat kako bi migranti mogli sami oko svojih šatora napraviti protočne kanale i kako bi spriječili ulazak vode unutar samih šatora. Istovremeno, radimo na montaži velikih šatora gdje ćemo smjestiti sve one čiji šatori prokišnjavaju, a ove sedmice počet ćemo i sa radovima na osvjetljavanju kampa. Uz to potrebno je obezbjediti i topliju odjeću i obuću onima koji ovdje borave, jer hladnije vrijeme tek dolazi”, kaže Selam Midžić, sekretar Crvenog krsta grada Bihaća.
Na području Unsko-sansko kantona prema policijskim podacima trenutno boravi oko 5.000 izbjeglica i migranata, dok ih je u kampu na Vučjaku svakodnevno između 600 i 700.
NEDOVOLJNO POMOĆI
Volonteri Crvenog krsta kažu da su na izmaku snaga a i zalihe su pri kraju.
“Imamo i taj dodatni teret koliko dati, kada dati, u koje vrijeme, jer ovdje prođe hiljadu ljudi. Vi podijelite jednom broju ljudi odjeću, obuću i drugo i oni onda odu dalje, a drugi nam dolaze. Tako da konstantno moramo imati u zalihama tu neku količinu da bar onim najkritičnijim možemo pomoći”, dodaje Midžić, koji nije optimističan da će u skorije vrijeme doći do izmještanja migranata iz ovog kampa na neko drugo, adekvatnije mjesto.
“Nemam sigurnost da će se to u dogledno vrijeme desiti, zato se evo pripremamo koliko i kako možemo. Bit će to još jedno iskušenje ali sam siguran da ćemo uz pomoć donatora i dobrih ljudi uspjeti koliko toliko život ovim ljudima učiniti podnošljivijim”, navodi Midžić.
Da će se teret migrantske krize ravnomjerno raspodijeliti na cijelu BiH, što je bio i jedan od zaključaka sastanka delegacije BiH sa članovima Evropske komisije prije dva mjeseca u Briselu, nije optimističan ni bihaćki gradonačelnik, Šuhret Fazlić.
GRADONAČELNIK NIJE OPTIMISTA
Kaže da je na izmaku snaga i grad, odnosno gradska preduzeća koja se uz Crveni krst brinu da migranti i izbjeglice na Vučjaku imaju minimum uvjeta za život.
“Evropska komisija je na sastanku u Briselu tražila da država rastereti Unsko-sanski kanton. Na žalost to se nije do sada dogodilo. U ovom mjesecu bi ponovo trebao biti sastanak sa predstavnicima Evropske komisije da se pokuša iznaći neko rješenje. Ja sam u međuvremenu imao kontakte i sa IOM (Međunarodna organizacija za migrante) i UNHCR-om i ponudio im i lokaciju na Lipi. Radi se o zemljištu u vlasništvu grada udaljenom nekih 20 kilometara od centra grada. Oni su ispitali tu lokaciju i dobio sam obavijest da ona nije prihvatljiva za njih. Dakle, mi nemamo ono što donatori, odnosno Evropska komisija od nas zahtijeva a to su objekti. Mi nemamo u svom vlasništvu takvih objekata”, kaže Fazlić za Radio Slobodna Evropa (RSE) i dodaje da se grad sam više ne može nositi sa ovim problemom.
“Dolaze hladniji i kišniji dani a grad nema potencijala da se sad gore na Vučjaku nešto gradi. Vidjećemo šta će biti. Ja se nadam da će konačno ministarstvo sigurnosti i Evropska komisija kao najveći donator pronaći neko rješenje prije zime”, kaže Fazlić.
Kamp na Vučjaku ali i druge Privremene prihvatne centre na području Unsko-sanskog kantona prošle sjednice posjetili su i predstavnici Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
