Jedna od slabosti koja je identificirana tiče se pitanja registracije tražioca azila i efikasnijeg reguliranje pravnog statusa tih osoba, a taj problem je kao rezultat imao da je 90 posto osoba koje su ušle u BiH bile u pravnom vakumu.
Također, u Specijalnom izvještaju o stanju u oblasti migracija u BiH kao druga manjkavost identificirana je unutar Sektora za azil koji nije bio u mogućnosti da odgovori na sve zahtjeve u skladu sa Zakonom o azilu jer su samo dvije osobe radile na registraciji i postupanju u procesu traženja azila.
Nedovoljna koordinacija institucija te podijeljene nadležnosti i u ovom slučaju pokazale su se kao manjkavost, a to je prisutno i kod ostvarivanje prava bh. građana.
No nedovoljna je saradnja i na regionalnom nivou posebno između susjednih država što usporava primjenu Ugovora o readmisiji, ali nedostaju i ugovori o readmisiji sa državama porijekla iz kojih dolaze stranci.
Ombudsmanka za ljudska prava Jasminka Džumhur kazala je danas novinarima da donosioci odluka moraju poduzeti sve mjere kako bi se mogli nositi s ovom situacijom, a to uključuje prije svega jačanje Sektora za azil dok se stanje s ilegalnim ulaskom migranata ne promijeni.
Istaknula je da među migrantima postoji znatan broj djece bez roditeljskog staranja koji su uglavnom muškog spola i najviše ih je u Unsko-sanskom kantonu te bi oni uz pratnju predstavnika centara za socijalni rad trebali doći i prijaviti se u Sarajevu.
– Ukoliko se proces prijave ne dogodi na vrijeme i na adekvatna način takve osobe postaju potencijalne žrtve trgovine ljudima. Tu je i problem djece koja su rođena tokom migracija. Majka napusti bolnicu, ali ne završi se prijava tog djeteta te i oni mogu biti žrtve trgovine ljudima – upozorila je.
Napomenula je da napretka u smislu osiguranja osnovnih životnih potreba migranata ima, pohvalivši napore institucija Unsko-sanskog kantona ističući da je ta lokalna zajednica učinila veliki napor kako bi ovu situaciju držala pod kontrolom.
Podsjetila je da Evropska unija nije dozvolila uspostavljanje prihvatnog centra za strance u BiH u blizini granice sa EU (Hrvatska), a kada je Republika Srbija bila u toj situaciji dozvoljeno je uspostavljanje takvog prihvatnog centra.
Kako je danas istaknuto migracioni procesi zapravo su evropski problem, a rješavanje problema migranata se događa uz značajnu finansijsku pomoć upravo Evropske unije.
Izvještaj je ponudio i nekoliko preporuka od kojih se neke osiguranje više smještajnih kapaciteta, adekvatna primjena zakona, povećanje kadrovskog osoblja, te riješavanje pitanja readmisije sa susjednim zemljama, ali i zemalja porijekla stranaca koji dolaze u BiH.
