Pokušat ćemo ponovno, rekao je učitelj iz Kabula Muhamad Amin Ibrahimi gledajući prema zapadu, prema brežuljcima susjedne Hrvatske, u koju je pokušao ući 30 puta sanjajući o tome da dovede svoju obitelj u Europsku uniju.
Svaki njegov pokušaj spriječila je hrvatska granična policija koja ih je vratila u Bosnu, gdje se sada sklonio u napuštenoj kući sa suprugom i dvogodišnjom kćeri.
Teški životni uvjeti te obitelji i tisuće drugih migranata koji su na putu prema željenoj EU zapeli u BiH izazivaju kritike Bruxellesa koji traži da im BiH osigura primjeren smještaj tijekom zime.
Ali ni oni sami ne žele ostati, hoće u EU i ističu da bi se njihovi problemi puno brže riješili kad bi Unija otvorila vrata.
Borave u ruševnoj kući
Želimo podnijeti zahtjev za useljenje u Hrvatskoj i tada otići u Sloveniju ili Italiju, rekao je Ibrahimi, koji ima tridesetak godina.
Kći Maša, koja je kihala igrajući se s lutkom, teško podnosi njihovu situaciju od početka zime, rekao je.
Premda vidljivo bolesna, nju i njezinu obitelj više je puta deportirala hrvatska granična policija koja je navodno razbila Ibrahimov mobitel, slamku spasa za migrante na putu.
Sada se oporavljaju u ruševnoj kući koja nema tekuću vodu i čiji su nedovršeni zidovi i podovi prekriveni tepisima i dekama.
Dijele je s još dvije afganistanske obitelji u malenom, uglavnom pustom pograničnom selu Bosanska Bojna.
Pod svjetlom samo jedne gole žarulje, žene pripremaju večeru na peći na drva, jedinom izvoru
topline, od namirnica koje su im poklonili mještani.
Unatoč teškoćama, Ibrahimi je rekao da bi to ponovno učinio.
"U Afganistanu nismo sigurni", rekao je.
"Licemjerje Europske unije"
Od 2018. Bosna je glavni pravac kretanja desecima tisuća ljudi koji bježe pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi.
