Do sada je podignuto sedam optužnica, od kojih dvije sud nije potvrdio. Razlog je nemogućnost identifikacije osumnjičenih, zbog čega se oni ne mogu procesuirati.
Od oko 70 zaprimljenih predmeta u protekla četiri mjeseca, u kojima su počinioci migranti, Kantonalno tužilaštvo imalo je 29 sa poznatim izvršiocem krivičnog djela, 30 neodredivih krivičnih djela, u kojima se sumnja da je učesnik migrant, ali još uvijek nema dovoljno elemenata da bi se provodila bilo kakva istraga, dva predmeta u kojima su maloljetnici počinili krivično djelo i 11 predmeta, u kojima su počinioci nepoznati, a oštećeni tvrdi da su ih počinili migranti. Većina migranata nema nikakvih dokumenata, te Tužilaštvo uzima podatke na temelju njihovog iskaza.
"Uzima se i otisak prstiju i vrši daktilofotoskopiranje tako da možemo upoređivati da li se radi o toj osobi ili ne. Vršimo provjere putem Interpola i Ministarstva sigurnosti. Zapravo i sud u tom pravcu u nekim predmetima nam nije dozvolio da potvrde optužnicu, dok mi ne uradimo tu identifikaciju. Negdje to ide brže, negdje sporije, tako da se može desiti da mi zapravo ni ne utvrdimo idemntifikaciju neke osobe, pa ona eventualno ostane nekažnjena", kaže glavna tužiteljica Fadila Amidžić.
Amidžiće dodaje da to za sada nije veliki broj predmeta, te da se u većini slučajeva uspijeva doći do identiteta osumnjičenih, posebno kod počinioca težih krivičnih djela, koji uglavnom budu u pritvoru do izricanja presude. No, ako uzmemo u obzir strukturu predmeta po vrsti krivičnih djela koja čine migranti, zabrinjava činjenica da bi bilo ko od njih mogao ostati nekažnjen. Migranti su do sada počinili ubistvo i pokušaj ubistva, silovanje i pokušaj silovanja, bludnje radnje, dva razbojništva i 18 krađa, dok su ostalo krivična djela sa manje zaprijećenim kaznama. Stoga nas je zanimalo, šta se dalje radi s osumnjičenim migrantima, kojima se ne može utvrditi identitet.
"Mi o tome obavještavamo Ministarstvo sigurnosti i predmet zapravo držimo nezavršenim što nam isto predstavlja problem. Ako se radi o težim krivičnim djelima onda tražimo premještanje počinilaca, što je dosad bilo u nekoliko slučajeva, inače su oni ovdje u migrantskim centrima, kreću se, mi nemamo spoznaja gdje se oni nalaze trenutno, osim ako naredimo neke istražne radnje", kaže glavna tužitelljica Tužilaštva USK.
Dakle, niko ne može garantirati da se takvi počinioci, ukoliko ih i izmjeste u neki drugi dio zemlje, neće ponovo vratiti tamo gdje su počinili krivično djelo. Migrantska kriza uveliko je otkrila slabosti bh. sistema da se uhvati u koštac sa ovakvim problemima. Pored policije, značajan dio tereta zasigurno je i na Tužilaštvu, kojem je posao značajno usložnjen.
