BiH će nastaviti rad sa zemljama u okruženju - Srbijom i Crnom Gorom, poboljšat će kontrolu granice, te materijalno i kadrovsko ojačati GPBiH i Službu za poslove sa strancima, zaključeno je jučer na sastanku Koordinacionog tijela za pitanje migracija.
Broj ilegalnih migranata koji ulaze u BiH iz mjeseca u mjesec se povećava i dostigao je broj oko 150 dnevno. Kako je nakon sastanka novinarima rekao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, početkom maja ruta migracija koja vodi preko BiH postala je posebno interesantna, s obzirom na to da je broj dnevnih ulazaka sa 60 dnevno prešao 100.
Zvizdić je naveo da BiH prema ilegalnim migrantima, koji se dominantno nalaze na području Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona u FBiH, želi zadržati human odnos, ali i sigurnost.
- Potrebno je pronaći adekvatan smještaj za trenutne i buduće migrante - naglasio je Zvizdić, dodavši da BiH trenutno raspolaže objektima u kojima ima slobodnih mjesta za humani smještaj ilegalnih migranata koji su trenutno na otvorenom.
Prema njegovim riječima, naša zemlja očekuje pomoć od EU i UN-a, kao u slučaju kada su se s migrantskom krizom borili Srbija i Makedonija - stručnu, tehničku, ali i finansijsku za izgradnju smještajnih kapaciteta, pružanje zdravstvene zaštite i osiguranje obrazovanja.
U razgovoru za Vijesti.ba, stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić ocijenio je da se u BiH situacija oko migranata može okarakterisati vanrednom, ali ne i alarmantnom ili maksimalno kriznom, jer nije zabilježen veći obim incidenata ili kriminaliteta.
- U BiH ulaze stotine ljudi, a improvizirani kampovi u parkovima sve su veći, pogotovo u Sarajevu, Velikoj Kladuši i Bihaću. Taj nam pritisak postaje nepodnošljiv - govori Ahić.
Poručuje da je maksimalistička humanitarna sloboda koju građani BiH, ali i sama država pružaju migrantima stvorila alternativnu rutu koja predstavlja i sigurnosni, i zdravstveni i svaki drugi izazov.
Ahić upozorava da se u BiH povećava broj ekonomskih migranata koji BiH koriste samo kao tranzitnu rutu za zemlje EU.
- Maksimalistički pristup humanitarnog karaktera, koji je zaista na čast svima nama u BiH, sada već proizvodi jednu dozu izvora ugroženosti, kako zdravstvene, tako i sigurnosne - dodaje Ahić.
Sarajevska novinarka i aktivistkinja Nidžara Ahmetašević, koja kao volonterka radi s migrantima u glavnom gradu BiH, ističe da je među njima puno onih sa kojima bi naša država bila sretna kada bi ostali da u njoj žive.
- Nažalost, ova država ne radi ništa da im omogući ni kraći, a ni duži ostanak, niti ono najosnovnije, poput smještaja, hrane, mjesta gdje bi se okupali, toaleta... Danas je kiša, a više od 300 ljudi u Sarajevu spava na ulicama, među kojima je najmanje stotinu djece - navela je Ahmetašević.
Podsjeća da se radi o ljudima i djeci koji iz svojih država bježe pred strahotama rata.
- To su ljudi iz Sirije, ljudi koji prolaze i proživljavaju isto što smo i mi prolazili i proživljavali godinama. Nažalost, oni su kod nas prinuđeni da žive na ulicama. Da nije lokalaca i volontera, građana BiH, situacija bi vjerovatno bila katastrofalna. Srećom pa smo mi bolji od ovih koji vladaju - dodaje Ahmetašević.
Prema podacima GPBiH, u 2016. godini u BiH je zabilježeno nešto više od 100 migranata, dok se prošle godine ta brojka povećala na 754. U prva četiri mjeseca 2018., Služba za poslove sa strancima BiH i GPBiH registrovali su 3.449 ilegalnih migranata, od kojih je zahtjev za azil podnijelo njih 398.
