Za Hrvatsku je ovaj slučaj zanimljiv jer se navodi kako postoji svojevrsni pushback-lanac u regiji, u kojem se migrante od Austrije, pa preko Slovenije i Hrvatske, vraća u BiH, što je suprotno važećem pravu.
17-godišnjak tražio azil, austrijska policija ga vratila u Sloveniju
Prema navodima tužbe koju je u Aminovo ime podnio njegov austrijski odvjetnik Clemens Lahner, 17-godišnji Amin od početka je nekoliko puta "naglašeno" i "dovoljno jasno" na engleskom jasno dao do znanja da se želi prijaviti za međunarodnu zaštitu u Austriji. Amina je austrijska policija privela 25. srpnja u Bad Radkersburgu nakon što je putovao preko Turske i Balkana u Sloveniju te je pješice prešao granicu prema Austriji, u pratnji pet odraslih tražitelja azila iz drugih afričkih zemalja. Slučaj je dokumentirala inicijativa Push-Back Alarm Austria u suradnji s nevladinom organizacijom Asylkoordination Österreich.
Unatoč tome što je Amin više puta od austrijske policije zatražio azil, nije pokrenut postupak za ispitivanje njegove prijave, niti su 17-godišnjaku prevedeni dokumenti koje je morao potpisati, a sve to je suprotno odredbama Zakona o azilu.
Austrija je već izgubila sličnu tužbu
Ovo je već druga tužba ove vrste pred austrijskim sudovima; prva je prošle godine završila porazom policije koju je tužio 21-godišnji Marokanac, također pokupljen u Štajerskoj krajem rujna 2020. i vraćen u Sloveniju nakon nekoliko sati, unatoč jasnom zahtjevu za azil.
Nadležni sudac odlučio je početkom srpnja da je postupanje austrijske policije bilo nezakonito. Mladiću je također povrijeđeno i njegovo pravo na poštivanje ljudskog dostojanstva (između ostalog, morao je kleknuti i potpuno se svući) i pravo na dobivanje odgovarajuće dokumentacije, stoji u toj presudi.
Tu dolazimo do dijela koji bi mogao utjecati i na Hrvatsku.
Austrijski sudac zaključio da postoji lanac deportacija preko Slovenije i Hrvatske u BiH
Naime, u slučaju 21-godišnjeg Marokanca sudac je također došao do zaključka da se pushback "ponekad metodički koristi u Austriji" i naveo da se po svoj prilici radi o lancu deportacija preko Slovenije i Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, u što su uključeni i policijski dužnosnici. Ministarstvo unutarnjih poslova u Beču prvo je odbacilo navode, a nakon presude pozvali su se na očitovanje štajerske policije.
Inicijativa Push-Back Alarm Austria kaže da je dokumentirala 15 sličnih sumnjivih slučajeva nezakonitih odbijanja azila. Javno tužiteljstvo sada je pozvano da pojasni postoje li "ilegalne upute s vrha o ilegalnoj ruti za pushback na Balkanu ili ministar unutarnjih poslova nema svoj resor pod kontrolom", izjavio je za austrijske medije Lukas Gahleitner-Gertz iz ove inicijative.
U svakom slučaju, ako austrijski sud još jednom utvrdi da policije Austrije, Slovenije i Hrvatske surađuju u organiziranju pushbacka migranata u BiH, to dovodi u pitanje sve što je o toj temi dosad javno govorio hrvatski MUP.