Mesić je, podsjetimo, u pismu iznio prijedlog da se Bosna i Hercegovina ustroji po građanskom, a ne nacionalnom principu, što je suprotno onom što zagovara državni vrh Hrvatske.
U Mesićevom pismu navodi se želja da Sjedinjene Države i Evropska unija pomognu BiH "da profunkcioniše kao funkcionalna država".
Mesić za Klix.ba govori zbog čega je odlučio pisati Bidenu te šta očekuje od njegovog angažmana u BiH.
Zbog čega ste odlučili uputiti pismo izabranom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu?
Zbog toga što je i on u predizbornoj kampanji, ali i neki njemu bliski ljudi, nakon izborne pobjede dao izjave u odnosu na BiH, koje su nagovještavale, ako ne promjenu, a ono u svakom slučaju čvršću poziciju Sjedinjenih Država u usporedbi s dosadašnjom.
Kada kažem "čvršću", onda ne mislim na tvrdu, nego na profiliraniju, određeniju od dosadašnje. Učinilo mi se da bi bio dobar trenutak da se ljudima iz nove administracije i onome ko će joj biti na vrhu predoči jedan zaokruženi pogled na Bosnu i Hercegovinu i na njenu moguću budućnost.
Predložili ste ustroj BiH po građanskom, a ne nacionalnom principu – što je suprotno onome što zagovara državni vrh Hrvatske? Zbog čega ste odlučili ići protiv stavova zvaničnog Zagreba?
Nije moj cilj ići protiv stavova službenog Zagreba, niti se imam namjeru na bilo koji način konfrontirati bilo s aktuelnim predsjednikom, bilo s premijerom.
Ja sam naprosto zabrinuti građanin Republike Hrvatske koji ne može ostati ravnodušan prema svemu što se događa u susjednoj državi s kojom Hrvatska ima najdužu granicu.
Naravno, ja jesam i bivši predsjednik Republike Hrvatske i mislim da nikoga ne moram podsjećati kakva je u vrijeme moja dva mandata bila moja pozicija prema BiH, ali ni kakvi su bili bilateralni odnosi u to vrijeme.
Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, već vas je nazvao "plaćenim bošnjačkim lobistom". Kako odgovarate na te optužbe?
Na podmetanja te vrste, kao ni na bilo kakve prizemne optužbe nemam namjeru odgovarati, niti me zanimaju. One govore najviše o takvima koji ih izriču.
Vjerujete li da je u BiH moguće provesti ustavne reforme kakve predlažete i može li vrijeme prvog Bidenovog mandata biti period odluke za BiH?
Ako ništa, ja nisam naivan. Previše sam dugo u politici da bih to smio biti.
Naravno da ne mislim kako je promjene o kakvima govorim moguće provesti od danas do sutra. Riječ je o procesu, ali bitno je da taj proces počne i da ide u pravom smjeru.
Hoće li Bidenov mandat biti period odluke za BiH? Mogu se samo nadati, ali opet – ne ispuštam iz vida da novi predsjednik nastupa u vrlo složenim okolnostima, pogotovo nakon onoga što se nedavno događalo na Capitolu, a ne zaboravljam ni to da će njegova administracija ući – doslovno – u minsko polje zamki što joj je na međunarodnom planu postavio Trump u protekle četiri godine.
Pa BiH sigurno neće biti prioritet, ali ne bi smjela biti ni zaboravljena. Nadam se, dakle, početku procesa, pri čemu moram naglasiti kako će njegovo odvijanje, ali i krajnji rezultat u najvećoj mjeri ovisiti o ljudima u BiH.
Postoji žestok otpor takvim promjenama i od političara iz RS-a. Hoće li oni uspjeti zaustaviti proces reformi koji bi značio put ka funkcionalnoj BiH i otvaranje perspektive članstva u EU i NATO-u?
Da, znam. Postoji žestok otpor bilo čemu što bi značilo pomicanje s mrtve tačke.
Ovakva BiH nemalom broju ljudi odgovara, ali tvrdim da ne odgovara većini građana te zemlje, bez obzira na to koje etničke pripadnosti, ili koje vjere, odnosno političkog opredjeljenja bili.
A oni, građani BiH, ipak su najvažniji. Njihova je budućnost uklapanje u euroatlantske integracije. Ko je protiv toga, taj radi direktno protiv interesa BiH i njenih građana.
