Merkel se sinoć obratila na svečanoj večeri u ogranizaciji lista Süddeutsche Zeitung.
Kancelarka je istakla da, sada kada smo obilježili završetak Prvog svjetskog rata, nakon kojeg je veoma brzo uslijedio i Drugi, a znali smo šta će se desiti jer se narodi nisu poštovali, već ponižavali, treba vidjeti da li smo nešto naučili iz strahota prošlosti.
"U vrijeme kada nestaju svjedoci stravičnih događanja Drugog svjetskog rata, postoje snažne težnje koje kažu da nećemo zajedništvo i da im je njihova zemlja najvažnija. To me čini nespokojnom i smatram da je sada došlo doba da pokažemo da li smo naučili iz historije ili ponovo nismo", naglasila je Merkel.
Ukazala je da primjećuje da se često negativno piše o UN-u, dodajući da postoji mnogo stvari koje su nepotpune, ali istovremeno podsjeća da su se 1948. godine više od 180 država složile oko Povelje UN-a, te sada treba pokazati da li smo ponovo u stanju da tako nešto uradimo.
"Nešto rasturiti - to ide brzo, ali nešto izgraditi ide sporo. Povjerenje je nešto što smo stvorili poslije stravičnih događaja ratova i moramo da pazimo da to ne uništimo, već pažljivo razvijamo i ne zaboravimo šta se dogodilo u svijetu kada to nismo bili u stanju da uradimo", upozorila je Merkel.
Ona je naglasila da je historija nešto važno iz čega treba da učimo za budućnost.
Stvarati povjerenje
Istakla je da je raduje što je jedna novina kao temu za svoju diskusiju na forumu izabrala temu "Stvarati povjerenje", jer je, kaže, taj moto ispravan i važan u današnje doba.
Ukazala je da je očigledno nestalo povjerenje zbog događaja sa kojima smo se suočili kao što su finansijska kriza, kriza uz eurozoni, migrantska kriza, a sada i okretanje od multilateralizma.
Prema njenim riječima, multilateralizam, poredak koji je stvoren poslije Drugog svjetskog rata, je nešto što neki smatraju da treba braniti, a drugi da se mora uništiti.
Zbog toga je važno stvaranje povjerenja kako se ne bi širilo nepovjerenje zbog praznog prostora koji se ostavlja, podvukla je njemačka kancelarka.
Osvrnula se i na digitalizaciju, koja je, kaže, veliki izazov za društva, rekavši da još nismo shvatili sve oko tih procesa.
"Mi, političari moramo da spoznamo sve te procese, jer moramo da stvorimo ''usmjerivače'' za njih, a to znači da postoji potreba saradnje onih koji kreiraju nove tehnologije i onih koji prate društvene procese, sa politikom. U svakom slučaju čovjek mora biti u središtu svega", ukazala je.
Građani, kaže, osjećaju da se nešto dešava i žele da budu sigurni pred promjenama.
"Ono na šta smo navikli da zakoni važe 10 ili 20 godina, to neće biti više moguće. Moraćemo ubuduće nešto da isprobavamo, da slušamo građane, i onda brzo da mijenjamo zakone. To je potpuno novi pristup na koji politika mora da se navikne", objasnila je Merkel.
Njemačka i Evropa ne predvode u razvoju tehnologija
Takođe je kazala da su političarima potrebni eksterni savjetnici za ove teme, jer ih ne mogu naći u svojoj administraciji, pa zato nije na mjestu kritika zbog angažovanja eksternih eksperata.
Ukazala je, ujedno, i da je loša vijest za Njemačku i Evropu što nisu više te koje predvode u razvoju tehnologija, već su to sada drugi regioni i zemlje.
"Zbog toga je važno napraviti realnu analizu, i onda, oslanjajući se na našu industrijsku moć, razviti svoju politiku. Pitanje je ko pobjeđuje - onaj ko ima klijente ili onaj koji proizvodi. To je izazov Njemačke, a ona u tome ne može sama pobijediti, već je to moguće samo zajednički u Evropi", podvukla je ona.
"Bez evropske dimenzije su svi izgubljeni. Oni koji misle da mogu sami su unaprijed izgubljeni", poručila je Merkel.
