Izvještaj je obuhvatio period od 1. maja 2020. do 1. maja 2021. godine, a realiziran je zahvaljujući podršci Vladi Ujedinjenog Kraljevstva i Fondacije Heinrich Boll.
"U izvještajnom periodu identificirana su ukupno 143 aktera koja su u javnom prostoru negirala genocid, od čega se u 132 slučaja radilo o fizičkim osobama, dok je kodu ostalih 11 bilo u pitanju pravno lice ili grupa ljudi. Većina aktera locirana je u Srbiji (84), BiH (38, od čega 35 u Republici Srpskoj) i Crnoj Gori (12). Iz svih ostalih država, zabilježeno je ukupno 9 aktera", pojasnila je Lejla Gačanica, urednica Izvještaja.
Na uređivanju verzije Izvještaja na engleskom jeziku je radila Monica Hanson-Green, a različite segmente istraživanja su realizirali Tijana Cvjetićanin, Edin Ikanović, Adem Mehmedović, Kadira Šakić. Saradnici na pripremi Izvještaja bili su Emir Suljagić, Imer Muhović i Nedim Jahić.
"U izvještajnom periodu identificirana su 234 čina negiranja genocida u javnom, to jest medijskom prostoru u BiH i regiji. Najviše ih se odigralo u Srbiji (142), u Bosni i Hercegovini (60, od čega 57 u entitetu Republika Srpska) i Crnoj Gori (19), te 14 iz svih ostalih država", dodaju u pregledu Izvještaja.
Najviše je aktera iz oblasti politike (50), što uključuje političke stranke, te nekadašnje i sadašnje stranačke i javne zvaničnike/ce; slijede osobe koje rade u medijima i medijske organizacije (39), osobe i institucije iz oblasti obrazovanja i nauke (13), razni vidovi desničarski orijentisanog aktivizma (9), te oblast kulture i umjetnosti (6). Zabrinjavajući je nalaz da je u 28 slučajeva osoba koja negira genocid bila zvaničnik/ca izvršne (16) ili zakonodavne (12) vlasti, većinom u Srbiji ili u bh. entitetu Republika Srpska.
Među osobama kojima je pružena javna platforma za negiranje genocida nalaze se i niz onih koji su imali direktne uloge u ratovima devedesetih, uključujući osobe koje su bile na političkim funkcijama (Momčilo Krajišnik, Nenad Kecmanović, Srđa Trifković), te one koji su komandovali ili učestvovali u formiranju i/ili dejstvima vojnih i paravojnih formacija na teritoriji BiH i Hrvatske (Veselin Šljivančanin, Milomir Savčić, Dragoslav Bokan, Nenad Stevandić, Rajko Vasić, Vojislav Šešelj), na čelu s Ratkom Mladićem. Među individualnim akterima, najčešće se kao negator genocida pojavljuje član Predsjedništva BiH Milorad Dodik", dodaju iz Memorijalnog centra Srebrenica.
