Hrvatska nije stala na Deklaraciji o stanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, razgovori o unutrašnjim pitanjima naše zemlje nastavljeni su i u Ankari gdje su prije nekoliko dana susreli hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan.
Vrijeme je da Bosna i Hercegovina podigne svoj glas i da jasno odbije napade susjeda i da im se kaže da oni nemaju nikakva prava nego obaveze po Dejtonu, smatra bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Ivo Komšić.
"Žele nas vratiti u preddejtonsko vrijeme, u predvašingtonsko vrijeme, a to znači da oni narušavaju ovdje sigurnost. Oni, zapravo prave te probleme, a optužuju Bosnu i Hercegovinu da smo zapravo mi neki remetilački faktor, faktor nesigurnosti, tako da treba da se od toga cijela Evropa trese jer oni to sve proturaju u Evropski parlament. Ustvari oni narušavaju sigurnost u cijeloj regiji. Mi to moramo zaustaviti, ne smiju nas iznenaditi kao što su nas iznenadili 1992. godine", napomenuo je Komšić.
Tokom rasprave o nacrtu memoranduma o razumijeavanju građanske javnosti moglo se čuti i da neiskrenost hrvatskog Sabora te podjela građana same Hrvatske na Hrvate i nehrvate, ali i uplitanje u pitanja koja su isključiva nadležnost Bosne i Hercegovine nije dobra poruka za budućnost.
"Za nas je apsolutno neprihvatljivo da Republika Hrvatska ima bilo kakvu vrstu protetktorata nad državom Bosnom i Hercegovinom. Želimo apsolutno reciprocitetne, partnerske, dobrosusjedske i komšijske odnose, a nikakvu supremaciju nad onim što je država Bosna i Hercegovina", istakao je Emir Zlatar, generalni sekretar Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca.
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća Bosne i Hercegovine dolazi poruka da između dvije zemlje moraju biti razvijani na obostranu korist, ali mora prestati miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.
"Nemamo ništa protiv saradnje i sa Hrvatskom i sa Turskom i sa Srbijom, i sa svima koji imaju dobru volju da poštuju nezavisnost, integritet Bosne i Hercegovine. Isto tako moramo se jednostavno neslagati i oduprijeti svim onim koji rade suprotno od toga", rekao je Marinko Pejić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća.
S juga Bosne i Hercegovine stiže glas zabrinutosti zbog nerješavanja pitanja Mostara, ali i smjera u kojem ide Bosna i Hercegovina. Zato iz Mostarskog kruga pozivaju da se jasno kaže "ne" svim eventulanim nastojanjima za novim podjelama u Bosni i Hercegovini.
"Na rješenje Mostara se čeka zajedno sa rješenjem tzv. trećeg entiteta ili reinkarnacije Herceg-Bosne kroz izmjene Izbornog zakona na čemu inzistira Hrvatska demokratska zajednica, uz veliki broj pokrovitelja iz Evrope koja nam želi držati lekcije o demokraciji", naveo je Alija Behram iz Mostarskog kruga.
Autori teksta, kojim se žele obratiti javnosti Hrvatske, se nadaju da će njegov sadržaj naići na pozitivan odjek.
"Otvaranje dijaloga kako sa demokratskim društvom u Hrvatskoj i sa njihovim institucijama i organizacijama tako i sa hrvatskim Saborom u smislu razumijevanja naše čvrste i nepokolebljive volje o tome šta Bosna i Hercegovina jeste i šta u budućnosti može biti", mišljenja je Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99.
Također, najavljeno je da će u narednom periodu, ne dužem od mjesec dana biti pripremljen i sličan dokument koji će tematizirati odnose sa susjednom Srbijom, piše N1.ba.
