Mektić je na početku rekao kako je opšta ocjena Evropske unije i nekih evropskih ambasadora u BiH, da ova migrantska kriza koja se dešava u BiH je kriza koja je morala eskalirati na ovakav način i da nije inače tako velika migranstka kriza pogotovo kad se uzme u obzir 2015. godina kada je za tri dana na ovoj balkanskoj ruti prošlo migranata koliko je prošlo ukupno u BiH za dvije godine.
"Vidite da u svim našim susjednim državama vidite da nije neki poseban i ozbiljan problem, te da da su manje-više riješili i utabali taj proces sa migrantima, ali ovdje u BiH to predstavlja neku vrstu nerješivog problema zato što smo mi država koja funkcioniše na bazi konsenzusa i na bazi koordinacije. U ovim našim susjednim zemljama postoje centralizovani organi koji se bave pitanjem ove krize, donose odluke i ispoštuju ih na svakom nivou. Nisam htio do sada o nekim stvarima da govorim, ali jednostavno želim da ukažem na činjenicu da ovako kako je uređena BiH zapravo nismo u stanju da se nosimo ni sa jednom bilo kakvom ozbiljnom krizom", istakao je Mektić.
Naglasio je kako Bosna i Hercegovina ima problem što migranti ulaze na istočnom dijelu naše granice, ali je potcrtao da su to nezakonite migracije koje ilegalno ulaze u BiH, te da prolaze našu granicu uz jako puno slabosti naših granica, kao da i o tome se može dosta govoriti, ali da kada su već ušli u BiH, onda treba primijeniti Konvenciju UN-a o zaštiti migranata.
"Kad su već ušli, bez obzira što su nelegalno i nezakonito ušli, na njih se primjenjuje Konvencija UN-a o zaštiti migranata. Oni imaju pravo i moramo im mi obezbijediti humanitarni tretman. Svim tim ilegalnim migrantima isključiva je namjera da pređu dalje u Zapadnu Evropu", kazao je.
To je i obrazložio te naveo da od 95 posto migranta koji borave u BiH ni 5 posto ne podnesu zahtjev za azil. Također, ni tom broju od 5 posto nisu nijedan postupak završili zbog toga što su nestali sa prostora BiH.
"I taj problem je sad takav da nekoliko hiljada njih koji su u BiH traže način da izađu, nekad lakše, nekad teže, i uglavnom se koncentrišu na prostor USK jer odatle žele da uđu u Hrvatsku, odnosno hvataju se Šengen prostora. Tih nekoliko hiljada smo dužni da obezbijedimo kompletan humanitarni tretman i u svrhu rješavanja tog problema smo do sada uspostavili nekoliko prihvatnih centara. Prije svega imamo taj stari đački dom u Bihaću, poslije toga na prostoru Cazina smo pretvorili bivši hotel Sedra u prihvatni dom, pa onda Biru, a onda i Miral. I tu smo investirali jako puno novca u infrastrukturu. To su bili ruševni objekti i to je jedno vrijeme funkcionisalo dok se broj migranta nije povećao na prostoru USK. Dobar dio tih migranta je koristio i privatni smještaj. Istovremeno smo ušli u jedan projekat adaptacije kasarne u Hadžićima kako bismo stvorili dobar kapacitet u koji bi mogli apsorbovati taj višak u USK. Ušivak je u funkciji, u Delijašu imamo nešto migranata, nešto u Salakovcu", objasnio je Mektić.
Ministar sigurnosti BiH je govorio i o sastanku u Briselu te šta je tamo dogovorno.
"Ja sa bio šef delegacije te i poveo sam i premijera USK, gradonačelnika Bihaća i policijskog komesara iz Bihaća. Zaključci su bili sljedeći - da se obezbijedi i stvori prostor na prostoru USK za izgradnju već jednog prihvatnog centra. Pošto je tada već bilo riječi o Vučjaku, počeli su se prebacivati migranti na Vučjak a delagacija EU je kazala kako je to neprihvatljivo, te da neće finansirati Vučjak zato što je to prostor koji predstavlja prijetnju po javno zdravlje ljudi jer je tu nekada bila deponija i jasno i eksplicitno rekli da neće Vučjak i upravo smo zato u Briselu dogovorili da se napravi još jedan prihvatni centar gdje bi taj Vučjak smjestili i dogovorili da napravimo unutar BiH centar gdje bismo opet eventualni višak iz USK mogli prihvatiti", kazao je te dodao:
"U Briselu su vlasti USK rekle da će u roku od 30 dana nama ponuditi tu lokaciju a mi smo se obavezali, i ja lično, da ću vidjeti da unutar BiH pronađemo novu lokaciju za taj rezervni prihvatni centar. Drugi uslov je bio da neće finansirati objekte u privatnoj svojini. Hoće objekte koji su državno vlasništvo, jer u takav centar žele da ulažu novac jer neće da bude sutra kada se završi kriza da bude da su ulagali u privatni objekat. Nijedna država u regionu, a ne znam ni u Evropi, da ima ijedan prihvatni centar koji se renta. Sve je država obezbijedila i nije moguće da u BiH nema nijedne takve lokacije počevši od lokalne zajednice do državnog nivoa da se ne može identifikovati jedan prostor koji bi se mogao adaptirati da to bude prihvatni centar".
Mektić je naglasio kako se Bira, Sedra i Miral rentaju te da su to do sada desetine hiljda eura te da to sve ide na teret BiH.
"Mi smo do sad više miliona evra uložili u adaptaciju tih objekata i na kraju sada kad nam u roku 30 dana nije USK ponudio lokaciju poslali su mi pismo da to treba da bude Medeno polje, koje je privatni objekat. Da zlo bude još veće, vlasnik Sedere i vlasnik u Medenom polju je isti čovjek. Pa je li normalno da mi njemu dajemo 80.000 ili 90.000 evra mjesečno? I sad se stvara priča o tome kako ili ja ili Ministarstvo bezbjednosti ne želimo da riješimo taj problem", naglasio je ministar sigurnosti BiH te rekao kako im je u Briselu rečeno da BiH daju novih 10 miliona eura koje su operativne te da ih možemo početi trošiti, ali da im moramo dati lokacije.
"Mi ne možemo da dobijemo nijednu državnu lokaciju u BiH! Kad smo tražili unutar BiH lokaciju, nijedna lokalna zajednica nam nije dozvolila da uđemo u taj centar. Zadnji slučaj takav je bio u Semizovcu, gdje postoji kasarna koja je u vrlo dobrom stanju i koja se ne koristi ni za šta. Mjesec dana nam je trebalo da osposobimo to mjesto i da smjestimo migrante, ali Opštinsko vijeće Opštine Vogošća je donijelo odluku da ne može. Mi sad imamo situaciju i u Velikoj Kladuši, kada je Savjet ministara donio odluku za jedan prostor za smještaj migranata da su na sjednici Vijeća Velike Kladuše rekli da poništavaju odluku Savjeta ministara", naglasio je Mektić.
Ministar Mektić je ponovo pozvao vlasti USK da daju lokaciju koja je u državnoj svojini.
Rekao je da je problem bila i Republika Srpska. "Ne dozvoljavaju i neće ni da čuju za prihvatni centar, ista situacija je i u FBIH. Neću da vam nabrajam sve lokacije koje smo našli. Nemam načina da uđem nasilno i da uspostavim prihvatni centar", kazao je te dodao:
"Ne želim da bježim od odgovornosti, nosim punu odgovornost za sve to i ima rješenje, a rješenje je to da ispunimo to što smo dogovorili u Briselu. Ne možemo učinitii da tih migranata više nema. To je međunarodna ruta koja sad trenutno dođe i do nas. Svaka država sada ima migrante, ali ovdje je problem što ne možemo doći do prihvatnih centara, da ih smjestimo i da tu budu i odlaze polako odavdje uz manje ili više problema. Sad mene pitaju šta je rješenje. Unutar BiH ima napuštenih kasarni, škola, fabrika koje su propale, ali ne može objekat u privatnoj sredini, to je rečeno u Briselu".
"Ko je izmislio Vučjak? Otjerali su ljude gore, nema saglasnosti za to mjesto i sad svaki dan se ljudi prebacuju na Vučjak i došlo je do 1.000 ljudi i onda kažu ministre rješavaj problem Vučjaka. Pa što dovodite ljude?", pita se ministar Mektić.
